Temperatura na kojoj vježbate je vrlo važna, a idealna je ona do 22 Celzijevca
Temperatura na kojoj vježbate je vrlo važna, a idealna je ona do 22 Celzijevca
23.05.2024. | Željka Krmpotić
Vježbanje na ekstremnim hladnoćama ili vrućinama ne donosi željeni ishod i predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje
Temperatura zraka važan je element tjelovježbe koji doprinosi izvedbi i rezultatima te na taj način neposredno utječe na ciljeve. Iako se posljednjih godina sve češće može čuti o raznim vrstama tjelovježbe u ekstremnim uvjetima, stručnjaci ističu da nije riječ o preporučljivoj praksi te da bi to moglo dugoročno narušiti zdravlje.
Posebno se tu ističe tzv. hot joga na kojoj polaznici vježbaju na temperaturi zraka od 37 stupnjeva, a reklamira se kao odlična metoda mršavljenja. Vodeći se sličnim idejama, pojedinci trže odjeveni u deblje slojeve kako bi se što bolje preznojili, vjerujući da time pomažu procese mršavljenja.
– Ljudi misle da kroz dehidraciju i pojačano znojenje povećavaju efikasnost treninga ili gubitak viška kila, a zapravo samo povećavaju rizik da svoje zdravlje i život dovedu u opasnost. Hot joga ima smisla u scenariju u kojem se čovjek priprema za ekspediciju u krajeve s takvim temperaturama, pa tijelo psihički i fizički priprema za takav napor – upozorio je kineziolog i osobni trenerTomislav Lubenjak dodajući kako pri visokim temperaturama tijelo brzo postiže radnu temperaturu, a sve iznad toga je pregrijavanje.
– Koristiti aktivnost na povećanim temperaturama kao razlog za povećanu potrošnju kalorija, ili u ovom scenariju u svrhu mršavljenja, iznimno je opasna praksa. Preporučio bih da se ljudi drže idealnih temperatura, rade pravilno vježbe i dignu intenzitet na 100 posto i bit će im i hot joga i na -10 Celzijevaca – nasmijao se Lubenjak ističući kako se za tjelovježbu valja pravilno odjenuti u skladu s temperaturom zraka.
– Ako je hladnije, veći naglasak treba staviti na zagrijavanje. Trebat će nam malo više vremena da podignemo temperaturu tijela na željenu razinu. također, treba se toplije odjenuti, ali svakako u slojevima. Naime, kada tijelo dođe na radnu temperaturu, pojedini slojevi odjeće bi nam mogli biti suvišni – kaže Lubenjak.
Temperatura i vježbanje
– Također, treba smanjiti pauze između serija zbog hlađenja tijela i da smanjimo rizik od raznih bolesti. Kompleksnost treninga može biti na visokoj razini, zato što kada se tijelo zagrije i ako se nema prevelikih pauze, nema nikakvih povećanih rizika. Ne smije se zaboraviti hidrirati čak i u hladnim uvjetima. Tijelo nam zbog hladnoće ne daje signale da smo žedni, što može dovesti do dehidracije – kaže Lubenjak upozoravajući kako se na toplijim temperaturama preporučuju manje kompleksne vježbe nižem intenziteta, uz duže pauze i s naglaskom na hidraciji.
– Rizici kada je previsoka temperatura su puno veći nego pri nižim temperaturama, a tako i odstupanja u rezultatima. Tijelo je pri višim temperaturama pod povećanim naporom i teže se hladi čak i u fazi mirovanja. Za većinu aktivnosti idealna je temperatura zraka u rasponu između 15 i 22 Celzijeva stupnja. Istraživanja preporučuju između 20 i 22 stupnja. Ta je temperatura najbolja zato što tijelo mora trošiti minimalnu energiju da bi održalo idealnu temperaturu za tjelovježbu – objasnio je Lubenjak.
Ako je temperatura previsoka, tijelo će nam signalizirati lepezom simptoma poput vrtoglavice, grčeva u mišićima, bolova u prsima ili pak osjećajem hladnoće i ozeblinama u zimskim uvjetima.
– Neodgovarajući uvjeti mogu ozbiljno naštetiti zdravlju. Najvažnije je da se pazi na hidraciju, bez obzira šalje li nam tijelo signale da nam treba tekućine ili ne. Ako su vani ekstremne vrućine, može doći do sunčanice, vrtoglavice ili toplinskog udara. Pri hladnim uvjetima može se javiti prehlada, upala pluća ili ozebline – zaključio je Lubenjak.
Također, osim mogućih bolesti, ne zaboravite i na moguće padove i sklizak led zimi, kao i opekline ljeti ili pak pad predmeta s visine zbog naleta vjetra. Stoga, prilikom odluke o vježbanju u različitim vremenskim uvjetima, uzmite u obzir stvarnu situaciju i mogućnosti. Iako je svakodnevna aktivnost poželjna, vježbanje u ekstremnim vremenskim uvjetima neće pomoći u ostvarenju željenih ciljeva.
Prof.dr.sc. Dragan Primorac (58) pedijatar je, forenzičar i subspecijalist medicinske genetike s uspješnom znanstvenom karijerom u zemlji i svijetu. Bio je ministar znanosti u razdoblju od 2003. do 2009. godine,
Ako tražite vježbu koja će pomoći u sagorijevanju masnoća i pritom osnažiti niz mišića i istovremeno potaknuti izdržljivost, onda na popis vježbi svakako valja uvrstiti čučanj skok. Riječ je o
Postoje stotine vježbi koje pomažu u izgradnji mišića i bržem trošenju kalorija, no uvjerljivi favorit među većinom trenera su obični penjači, odnosno mountain climbersi. Riječ je o vježbi upora koja