Nutricionistica: Ovo nas zanima u nalazu krvi kad je tema željezo

Nema sustava u tijelu na koje ne utječe željezo, važan mineral zaslužan za dopremanje kisika, razvoj stanica i stvaranje spojeva važnih za mozak

Zato je željezo u krvi važan parametar zdravlja kojeg liječnici provjeravaju na redovitim sistematskim pregledima kroz vrijednosti u krvi. Iako u početku nema osobite simptome, anemija ili nedostatak željeza u krvi može se očitovati nizom stanja.

– Nedostatak željeza može uzrokovati smanjenu proizvodnju crvenih krvnih stanica, što dovodi do manjka kisika u tijelu, a to rezultira osjećajem umora i opće slabosti. Također, smanjeni broj crvenih krvnih stanica može uzrokovati bljedilo kože, posebno vidljivo na licu, usnama i unutar kapaka. Nedostatak kisika u mozgu može uzrokovati osjećaj vrtoglavice ili nesvjestice te rezultirati čestim glavoboljama – nabraja dipl. ing. i nutricionistica Jordanka Čohar ističući kako nedostatak kisika može utjecati na poteškoće s koncentracijom, ali i smanjeni protok krvi kroz ekstremitete, pa stoga pojedinci imaju hladne ruke i noge.

Koža, kosa i nokti postaju krhki i lomljivi, a pojedinci mogu iskusiti i nepravilnosti u radu srca.

– Najistaknutija uloga željeza je u stvaranju hemoglobina, proteina koji se nalazi u crvenim krvnim stanicama. Hemoglobin omogućuje crvenim krvnim stanicama da prenose kisik iz pluća u sve dijelove tijela i da prikupljaju ugljični dioksid kako bi ga izbacili iz tijela. Dakle, željezo je bitno za osiguravanje adekvatne opskrbe kisikom u cijelom tijelu, što je ključno za normalno funkcioniranje mišića, mozga i drugih tkiva – ističe nutricionistica Čohar.

Objasnila je i da željezo igra veliku ulogu u metabolizmu jer sudjeluje u proizvodnji energije, a utječe i na imunološki sustav pomažući u borbi protiv infekcija. Stoga je ključan redoviti i odgovarajući unos željeza.

– Unos željeza može varirati ovisno o dobi, spolu i životnim okolnostima, poput trudnoće ili intenzivne tjelesne aktivnosti. Željezo u hrani dostupno je u dva oblika: hem željezo, koje se nalazi u životinjskim proizvodima i ne-hem željezo koje se nalazi u biljnim izvorima hrane. Hem željezo se bolje apsorbira u tijelu od ne-hem željeza, stoga kombiniranje različitih izvora hrane može pomoći u osiguravanju adekvatnog unosa ovog važnog minerala – istaknula je Čohar.

Preporuke za unos željeza i rizici

Kod trudnica, djece i adolescenata te starijih ljudi javlja se pojačani rizik od nedostatka željeza zbog specifičnih potreba stanja ili dobi. Također, oboljeli od specifičnih bolesti poput celijakije ili Crohnove bolesti, kaže nutricionistica, također su u riziku.

– Preporučeni dnevni unos željeza ovisi o dobi, spolu i životnim okolnostima. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, preporučeni dnevni unos za odrasle žene iznosi 18 mg, dok za muškarce iznosi 8 mg. Trudnicama se preporučuje unos od 27 mg dnevno. Ako sumnjate na nedostatak željeza u krvi, važno je potvrditi tu sumnju
određenim laboratorijskim testovima – kaže naša sugovornica i objašnjava da nutricionistički pristup anemiji uključuje više vrijednosti iz nalaza krvi.

Željezo i nalaz

Nutricionistica Jordanka Čohar objasnila je kako ona i njezini kolege prilikom razgovora s klijentom kod kojeg sumnjaju na anemiju najčešće traže specifične parametre u krvi.

Kompletna krvna slika (KKS)
Hemoglobin (Hgb): Niski nivoi hemoglobina mogu ukazivati na anemiju zbog nedostatka željeza. Hemoglobin je protein u crvenim krvnim stanicama koji prenosi kisik po tijelu.
Hematokrit (Hct): Ovaj test mjeri postotak crvenih krvnih stanica u krvi. Sniženi hematokrit može biti znak anemije.
Serumsko željezo: Ovaj test mjeri količinu željeza prisutnog u krvi. Snižene vrijednosti mogu ukazivati na nedostatak željeza.

Ukupni kapacitet vezivanja željeza (TIBC): TIBC test pokazuje koliko dobro krv može vezati željezo. Povećane vrijednosti mogu ukazivati na nedostatak željeza jer tijelo proizvodi više transferina kako bi uhvatilo što više dostupnog željeza.
Feritin: Feritin je protein koji skladišti željezo u tijelu. Niske razine feritina često su prvi pokazatelj nedostatka željeza.
Transferinska saturacija: Ovaj test mjeri postotak transferina (proteina koji prenosi željezo) koji je zasićen željezom. Sniženi postotak saturacije može ukazivati na nedostatak željeza.
Retikulocitni hemoglobin: Ovaj test mjeri količinu hemoglobina u novonastalim crvenim krvnim stanicama i može biti koristan za rano otkrivanje nedostatka željeza.

– Osim laboratorijskih testova, nutricionistički pristup podrazumijeva i pregled prehrambenih navika. Konzultacija s liječnikom ili nutricionistom može pomoći u planiranju prehrane koja će zadovoljiti vaše potrebe za željezom. Na temelju rezultata testova i analize prehrambenih navika, stručnjak će preporučiti odgovarajuće promjene u prehrani ili dodatke prehrani kako bi se ispravio nedostatak željeza – kaže Čohar.