Zdrava probava povezana se s jačim imunitetom, boljim raspoloženjem i cjelokupnim zdravljem pa nutricionistica otkriva kako je postići
Moderno društvo nameće ubrzan način života. Stres je imperativ, ne jedemo cjelovite namirnice, previše sjedimo i premalo se krećemo. To utječe na sve organske sustave, pa i na zdravlje crijeva koja nazivaju drugim mozgom zahvaljujući složenim procesima na koje utječu. No istina je da je cijeli organizam povezan, pa neravnoteža jednog organskog sustava utječe na sve ostale.
– Zdrava probava podrazumijeva sve što nije konstipacija ili opstipacija, kad su crijeva zdrava i probava nam ne remeti normalne funkcije. To znači da ne morate biti na toaletu svaki dan u točno određeno vrijeme, nego da ne trpite tegobe poput nadutosti, proljeva ili zatvora – objašnjava nutricionistica dr. Ivana Ljubić Herceg.
Kaže kako su ipak ovakvi simptomi sve učestaliji, a pojedinci se bore s proljevastim stolicama kojima nisu uzroku infekcije ni druge funkcionalne bolesti crijeva. Posljedica su neuravnoteženog životnog stila i neadekvatne prehrane koja je ključna u regulaciji zdravlja crijeva i probave.
Važan je unos vlakana
– Moderni život manjkav je važnim nutrijentima za zdravlje crijeva, a to su prije svega vlakna. Ona su važna su za samoodržanje crijevnog mikrobioma i pravilan rad crijeva te pravilnu probavu. Mikrobiom podrazumijeva ravnotežu bakterija i mikroorganizama koji upravljaju probavljanjem i apsorpcijom hranjivih tvari te otpuštanjem hormona ključnih ne samo za imunitet, nego i zdrav san te opće zadovoljstvo – upozorava dr. Ljubić Herceg.
Kaže kako su rijetki pojedinci koji uspiju tijekom dana unijeti potrebnu količinu vlaknaste hrane koja za žene iznosi 25 grama, a za muškarce 35 grana u danu.
– Da biste dobili takvu količinu vlakana, potrebno je kroz dan pojesti 400 grama povrća i voća uz cjelovite žitarice popit integralne riže, sjemenki, orašastih plodova i sličnih namirnica – preporučila je naša sugovornica ističući kako su nasuprot preporukama u prehrani zastupljenije namirnice koje štete zdravlju mikrobioma.
Zdrava probava na udaru
– Na prvom je mjestu konzumni šećer, a potom su tu ultraprocesirane namirnice. Ljudi nisu svjesni što ta riječ uopće znači. Naime, ljudi jedu hranu koja je uglavnom termički obrađena i to je neki oblik procesiranja namirnica i od toga ne treba bježati, kao ni od konzervirane hrane. Međutim, rižoto u vrećici, kečap, gotova hrana – to su ultraprocesirane namirnice koje sadrže brojne druge sastojke, a od one osnovne namirnice gotovo i ništa nije ostalo – ističe dr. Ljubić Herceg te preporučuje čitanje deklaracija koje će ljude osvijestiti o onome što konzumiraju.
– Na deklaraciji moraju pisati svi sastojci. Ako kupujete zobene pahuljice, i one su procesirana namirnica, ali u redu su za konzumaciju ako na deklaraciji piše da osim njih nema drugih sastojaka u tom proizvodu. No ako kupujete zobene pahuljice koje su obogaćene šećerom, bojama, aromama, aditivima i nizom drugih sastojaka, bolje je ne kupiti takav proizvod. Treba razumjeti koji je stupanj procesiranja hrane prihvatljiv – upozorava naša sugovornica i kaže da takve namirnice mogu utjecati na kvalitetu mikrobioma te narušiti delikatnu ravnotežu tzv. dobih i loših bakterija.
Kvalitetna prehrana temelji se na cjelovitim namirnicama poput zelenog lisnatog povrća i voća, orašida, mahunarki, sjemenki i cjelovitih žitarica, pa iskoristite priliku i svaki tanjur obogatite takvim sadržajem. Gotova hrana, osim što je ultraprocesirana, nosi opasnosti od skrivenog udjela soli i šećera, pa nemate kontrolu koliko ste unijeli kroz dan, a tu je i pitanje kalorijske vrijednosti.
Također, poznato je da stres može utjecati na zdravlje crijeva i mikrobiom, pa valja potražiti ravnotežu u svakodnevici. Metode relaksacije nerijetko uključuju tjelesnu aktivnost, a ona će osim duha osnažiti i tijelo te potaknuti zdravu prehranu i metabolizam. Pritom, tjelesna aktivnost ne mora nužno podrazumijevati velike i naporne pothvate – stručnjaci kažu daje dovoljno pola sata žustre šetnje na dan kako biste iskusili benefite tjelovježbe na mentalno stanje i na funkcioniranje tijela.
Otkad se taj pojam pojavio, mnogi opravdano postavljaju pitanje po čemu je superhrana zapravo super u odnosu na klasične namirnice. Dodatno, ideju superhrane prate i cijene koje su ponekad zaista
Dijeta bez ugljikohidrata, bez glutena, bez šećera, bez kruha, bez mlijeka, bez orašida… Brojni ljudi propagiraju različite vrste prehrambenih obrazaca koje nazivaju dijetama ograničavajući ili posve zabranjujući unos određenih namirnica
Trendovi se mijenjaju i pitanje ljepote ovisi o trenutku. Međutim, na društvenim mrežama već godinama se prikazuju nerealni standardi ljepote ljudskog tijela i to podjednako utječe na žene i na