Sebastijan Orlić: Dijeta neće uspjeti, važnija je uravnotežena prehrana

Termin zdrave prehrane je zastario i netočan, a zamijenila ga je uravnotežena prehrana kakvu sve manje nalazimo na našim stolovima

Termin “uravnotežena prehrana” odnedavno se sve češće može čuti u javnom prostoru, no mnogi nisu sigurni što on uključuje i što zapravo znači te na koji je način povezan s pitanjem zdrave prehrane.

– Zdrava prehrana je vrlo individualna i nešto što je zdravo za jednog čovjeka, ako je riječ o identičnim namirnicama, ne mora biti zdravo za nekoga drugoga. Istraživanja pokazuju da svatko reagira drugačije na istu hranu, a to nije samo posljedica genetike, nego i životnog stila, tjelesne kompozicije i niza drugih stvari. S druge strane, uravnoteženo u pravilu znači i zdravo. Uravnotežena prehrana podrazumijeva da imate svega dovoljno, ni previše ni premalo u energetskom smislu te u količini nutrijenata – objasnio je dr. sc. Sebastijan Orlić, inženjer kemije u području biotehnologije, instruktor fitnesa i certificirani exercise nutrition coach.

– Danas u prehrani dominiraju procesirane i ultraprocesirane namirnice koje su energetski iznimno guste i siromašne su nutrijentima. Uz pomoć takvih namirnica, gotovih obroka i pekarskih proizvoda te slastica i brze hrane, nemoguće je postići uravnoteženu prehranu. Također, ljudi su se prije svega nekoliko desetljeća više kretali i koristili mišiće, tako da valja i prehranu staviti u kontekst – ističe dr. Orlić objašnjavajući kako je nekad bilo manje dostupnih namirnica, naše energetske potrebe su bile veće i živjeli smo aktivnijim životom.

– To znači da danas imamo više hrane, ali trošimo manje energije, Pritom dajemo prednost ultraprocesiranoj hrani koji je teško umjereno unositi. Nikakve dijete nikad ni za koga nisu uspjele i puno je važnije pronaći kvalitetan prehrambeni obrazac kojeg možemo pratiti na duge staze i održavati, a pritom ćemo biti siti i unijeti dovoljno nutrijenata. To znači da naša hrana treba uglavnom, ali ne isključivo, biti minimalno obrađena ili posve neobrađena, bazirati se na kvalitetnim izvorima makronutrijenata – mesu, jajima, veganskim opcijama proteina, sirevima te povrću i voću – preporučuje dr. Orlić.

Naš je sugovornik istaknuo također da ne valja demonizirati ili idolizirati pojedinu namirnicu te da brojanje kalorija ni vaganje hrane također nije univerzalno koristan pristup koji je potreban većini ljudi.

– U neke edukacijske svrhe kod ljudi kojima je zaista teško procijeniti makar okvirnu energetsku vrijednost hrane, nutricionist može pomoći edukacijom kako kroz kraći period osvijestiti realan unos brojanjem kalorija i vaganjem hrane. Međutim, zdravi tanjur za ljude koji su pretjerano aktivni treba se temeljiti na proteinima i volumenu hrane. Oni potiču osjećaj sitosti, pa tako svaki tanjur treba sadržavati neki izvor proteina kao što su meso, jaja, sir ili riba te hranu velikog volumena i malo kalorija, a to je povrće – savjetuje dr. Orlić.

Raznolikost se tako temelji na izboru lokalnih i sezonskih namirnica, a važan element je i osobna kupnja te priprema hrane.

– Mnogi mladi danas kupuju gotove obroke ili naručuju hranu. Valja imati na umu da se pri pripremi hrane iz dostave koriste začini i druge tvari koje utječu na okus, ali i kalorijsku vrijednost. Naravno da možete naručiti uravnotežen obrok dostavom, ali teško ćete ostvariti energetski balans ako to radite učestalo. Promjena životnog stila i činjenica da ljudi više nemaju vremena za kupnju namirnica i njihovu pripremu rezultiraju brojnim teškoćama i zdravstvenim problemima proizašlim iz neodgovarajuće prehrane – upozorava dr. Orlić.

Ističe i da ljudi ne unose dovoljnu količinu proteina, što se odražava na mišićnu masu koja sve više propada te njezino mjesto zauzimaju masnoće.

– Ljudi ne unose ni 50 posto količine proteina koju bi trebali, a to je od 1,2 do 1,6 grama po kilogramu tjelesne težine. Ako u svaki od tri obroka u danu uvrstite proteine uz voluminozno povrće, lako ćete nadoknaditi potrebe. Kad je riječ o povrću, dovoljna je šaka za žene ili dvije šake za muškarce, odnosno ukupno do pet šaka povrća kroz dan – kazao je dr. Orlić.

Prehranu valja pratiti i odgovarajuća fizička aktivnost, ali tu nije samo riječ o ciljanom treningu, nego i pješačenju uz stepenice, šetnji po parku ili vožnji bicikla do posla.

– Za one koji ne mogu sami isplanirati svoju prehranu, ključna je suradnja s nutricionistom. Međutim, želio bih istaknuti da se ta suradnja ne temelji samo na izradi jelovnika, već na edukaciji, popisu preporučenih namirnica i smjernicama koje vode prema konačnom, jedinom stvarno važnom cilju – promjeni prehrambenih i životnih navika. Prosječnom čovjeku treba 66 dana da izgradi novu naviku, pa bi stoga i mentoriranje nutricionista trebalo potrajati najmanje tri mjeseca dok se klijent nije posve prilagodio novim životnim navikama – zaključio je dr. Orlić.