Nutricionist Marko Šimić: Superhrana ne može nadomjestiti lošu prehranu
Nutricionist Marko Šimić: Superhrana ne može nadomjestiti lošu prehranu
23.05.2024. | Željka Krmpotić
Mnogi misle da superhrana podrazumijeva skupe i nedostupne namirnice. Taj i druge mitove razbija nutricionist Marko Šimić iz Zagreba
Otkad se taj pojam pojavio, mnogi opravdano postavljaju pitanje po čemu je superhrana zapravo super u odnosu na klasične namirnice. Dodatno, ideju superhrane prate i cijene koje su ponekad zaista visoke. Stručnjak za zdravlje i zagrebački nutricionist Marko Šimić otkrio je koji se najčešći mitovi vežu uz te namirnice i zašto ih se diže na pijedestal.
Što je superhrana
– Percepcija da su određene namirnice vrjednije od drugih temelji se na njihovom sastavu. Iako je termin više marketinški nego znanstveni, popularnost ovih namirnica raste zbog njihovih potencijalnih zdravstvenih prednosti. Superhrana se često ističe zbog visokog sadržaja specifičnih nutrijenata koji mogu pridonijeti poboljšanju zdravstvenog stanja – kaže Marko Šimić, magistar nutricionizma i znanosti o hrani.
Dodaje kako se tako, primjerice, borovnice naziva superhranom jer su bogate antioksidansima koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, dok chia sjemenke i avokado sadrže visoke razine Omega 3-masnih kiselina koje su korisne za zdravlje srca i krvožilnog sustava.
Mitovi o namirnicama
– Među najčešćim mitovima o superhrani je da konzumacija ovih namirnica može nadomjestiti loše prehrambene navike, odnosno značajno poboljšati zdravlje bez drugih promjena u načinu života. Iako ove namirnice mogu biti dio zdrave prehrane, važno je shvatiti da one nisu magični lijek koji će riješiti sve zdravstvene probleme – upozorio je Šimić i istaknuo da mnogi pojam superhrane povezuju s visokim cijenama.
– Postoji uvjerenje da su ove namirnice egzotične i skupe, dok zapravo mnoge lokalne i pristupačne tzv. obične namirnice poput špinata, jabuke ili borovnica također mogu sadržavati esencijalne nutrijente. Kako bismo zaobišli ove mitove, važno je informirati se iz pouzdanih izvora i gledati na superhranu kao dio šireg, uravnoteženog prehrambenog režima koji uključuje raznolike namirnice – ističe Šimić.
Važnost umjerenosti
Kao kod svih namirnica koje jedemo, i ovdje je umjerenost ključna. Pretjerivanje može voditi do ozbiljnih tegoba i smetnji.
– Konzumacija previše chia sjemenki može izazvati probavne smetnje zbog visokog sadržaja vlakana. Slično tomu, goji bobice mogu izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih pojedinaca ili interferirati s određenim lijekovima poput varfarina. Također, sjemenke lana mogu u većim količinama imati laksativni učinak – upozorio je nutricionist.
Konzumacija namirnica
Kaže da je također način pripreme namirnica ključan u očuvanju vrijednih nutrijenata, a time i potencijalnog pozitivnog učinka na zdravlje.
– Svježe namirnice treba konzumirati što svježije kako bi se smanjio gubitak nutrijenata oksidacijom. Kuhanje na pari ili kratkotrajno pirjanje bolji su načini pripreme od dugotrajnog kuhanja, jer pomažu očuvanju vitamina i minerala – kaže Šimić.
– Sirove namirnice, poput voća i povrća, mogu se konzumirati bez ikakve termičke obrade kako bi se maksimalno iskoristile njihove hranjive tvari. Također, namakanje sjemenki i orašastih plodova nekoliko sati prije konzumacije može pomoći u poboljšanju njihove probavljivosti i bioraspoloživosti nutrijenata – preporučio je Šimić.
Zaključio je da namirnice koje nazivamo superhranom mogu biti vrijedan dodatak prehrani, ali ako im pristupamo umjereno i ne oslanjamo se samo na njih kad je riječ o očuvanju i postizanju zdravlja. Ključ je u raznolikoj prehrani koja uključuje široku paletu proizvoda baziranih na lokalnim i domaćim namirnicama, pa to svakako valja uzeti u obzir.
Uz klasične namirnice, mnoge od onih koje se nazivaju superhranom mogu se kupiti u trgovinama u obliku dodataka prehrani, a pritom valja uzeti u obzir proizvođača i provjeriti kvalitetu. Također, važno je čitati deklaracije na takvim proizvodima kako biste bili sigurno što točno kupujete. I kod takvih proizvoda valja pripaziti na količinu koju konzumirate, jer u konačnici, superhrana je samo pojam koji se veže uz udio nutrijenata. Možda neka druga, domaća i zanemarena namirnica, ima bogatiju paletu hranjivih tvari.
Dobra je vijest ipak da pretežito jedemo plavu ribu, potom sipe, lignje i hobotnice, te nakon njih oslić, bakalar i slične vrste ribe. Rezultati su to istraživanja Ministarstva poljoprivrede koje
Kretanje, sport i igra dio su odrastanja za mnoge mališane, a preporuka je da postanu dio života djece koja se bore s viškom kilograma. Kako bi razvoj mališana bio uredan,
Nedavno ovogodišnje istraživanje Europske komisije pokazuje da potrošači u Europskoj uniji bacaju oko 10 posto hrane, a istovremeno je 37 milijuna onih koji si ne mogu priuštiti kvalitetan obrok svaki