Stres utječe na probavni sustav, pa nutricionistica savjetuje kako ublažiti posljedice

Nutricionistica Petra Mijić objasnila je zašto stres može izazvati proljev, osjećaj nadutosti ili bolove te kako doskočiti tim neugodnim tegobama

Stres je suputnik modernog čovjeka i rijetki se uspiju othrvati njegovom pogubnom utjecaju. Lista bolesti povezanih sa stresom dugačka je, a među njima se nalaze i bolesti probavnog sustava.

– Stres može biti akutni i kronični, ovisno o stresogenu. Dugotrajni, kronični stres, najčešći je uzročnik tegoba koje mogu biti podloga kroničnih nezaraznih bolesti. Znamo da crijeva imaju vlastiti živčani sustav, enterički sustav koji je samostalan i stres itekako utječe na njega. Naime, mozak i crijeva su u stalnoj interakciji – ističe mag. nutr. Petra Mijić objašnjavajući kako rezultat utjecaja stresa mogu biti kronične nezarazne bolesti poput ulceroznog kolitisa, sindroma iritabilnog crijeva, gastritisa i drugih.

Kad je pak riječ o kratkoročnim posljedicama i izravnim simptomima, paleta tegoba može biti vrlo široka.

– Najčešće su to mučnina, povraćanje, proljev, nadutost i druge probavne tegobe. Ako se problemi javljaju učestalo u stresnim situacijama, valja razmisliti i o hrani koju jedemo jer postoji mogućnost da u podlozi postoji alergijska reakcija ili intolerancija na neku određenu namirnicu koja se intenzivira pri stresu – savjetovala je nutricionistica Mijić.

Dodatno, kako je probavni sustav vrlo kompleksan kao i fiziologija prehrane i sastoji se ne samo od želuca ili tankog i debelog crijeva nego i žlijezda slinovnica, gušterače, žučnog mjehura i slično, valjalo bi promisliti o promjeni prehrambenih navika jer to, prema riječima stručnjaka, u većini slučajeva donosi olakšanje.

– Problem je što ljudi po internetu nerijetko pronalaze pogrešne informacije ili pak slušaju preporuke poznanika, a to može voditi do dodatne komplikacije problema. Zato je važno prije svega obratiti se stručnjaku – liječniku ili nutricionistu, koji će provjeriti simptome i napraviti adekvatan plan prehrane – kazala je Mijić.

Objasnila je također da se pojedinci pod stresom nekad otežano nose s emocijama i taj kompleksni problem rješavaju hranom.

– Javljaju se dvije krajnosti, a to znači da će pojedinci pod stresom jesti previše ili pak neće jesti uopće. Poznato je da je serotonin kao hormon sreće koncentriran u enteričkom živčanom sustavu, pa zato hranom možemo potaknuti osjećaj zadovoljstva. Međutim, to bi trebala biti hrana u skladu s uravnoteženom prehranom, jer u suprotnom riskiramo dodatne tegobe i probleme. Šećer, primjerice, potiče upalni odgovor i narušava osjetljivu ravnotežu crijevne mikroflore, zbog čega tegobe mogu biti još izraženije – objasnila je nutricionistica dodajući kako pojedinci pod stresom nerijetko konzumiraju alkohol ili duhanske proizvode, a sve to narušava crijevnu mikrobiotu.

Naša sugovornica kaže kako se tom problemu može doskočiti svjesnijim pristupom prehrani koje je danas objedinjeno pod nazivom mindfulnessa.

– Naravno da stres nije jedini okidač svih simptoma koje ljudi proživljavaju, ali u suradnji s drugim životnim okolnostima itekako može sudjelovati u narušenom stanju probavnog sustava. Problem bi trebalo riješiti u suradnji s liječnikom i nutricionistom, no ako pojedinci nisu skloni tome, sljedeće rješenje bilo bi svjesno jedenje – preporučila je nutricionistica Mijić obrazlažući kako to podrazumijeva stvaranje okruženja za smirenu konzumaciju obroka.

– To znači da valja imati od tri do pet obroka u danu. U vrijeme kad jedete ostavite mobitel i posao po strani te se posvetiti isključivo obroku. Osvijestite namirnice koje jedete, njihovu boju i teksturu i svakoj pristupite kao da ih jedete prvi put u životu. Temeljito prožvačite svaki zalogaj i pokušajte uživati u njemu. Obrok bi trebao trajati najmanje od 15 minuta do pola sata – preporučila je Mijić.

Kaže da takvim sporim, svjesnim jedenjem, organizam ima dovoljno vremena ustanoviti sitost i lakše se nosi s izazovima gladi.

– Zahvaljujući takvom pristupu konzumaciji obroka možete na vrijeme prestati s jelom kad ste unijeli dovoljno hrane i smanjuje se rizik od opasnosti da pretjerate u količini. Važno je također da se na tanjuru nalaze promišljene namirnice uravnotežene prehrane. Savjetovala bih i korištenje probiotika u smislu suplemenata i dodataka prehrani koji će poboljšati crijevnu mikrofloru i ojačati je poželjnim sojevima bakterija – kazala je Mijić objašnjavajući da takve bakterije potiču fermentaciju hrane, a to je odlično gorivo za stanice debelog crijeva.

Stres u svim oblicima danas je sveprisutan i nemoguće ga je izbjeći, no malim metodama samopomoći možemo mu doskočiti i ublažiti njegov negativan utjecaj na zdravlje. Ipak, činjenica je da u javnom prostoru postoji puno oprečnih i zbunjujućih informacija, pa je stoga ipak najbolje rješenje potražiti savjet stručnjaka. Ako imate probavne tegobe koje traju, ne čekajte komplikacije. Potražite savjet liječnika i nutricionista.