Probiotici su važni za zdravu probavu, no pazite kakve kupujete

Dobre bakterije ili probiotici važni su za crijevnu mikrofloru, a nutricionistica je objasnila kako ih kupovati i na što pripaziti da bi bili učinkovitiji

Mikroorganizmi objedinjeni pod nazivom probiotici zapravo su kolonije milijuna bakterija čija je zadaća stvarati crijevnu ravnotežu. Oni štite tijelo od štetnih tvari i drugih mikroorganizama, uništavaju uzročnike bolesti, izbacuju toksine iz tijela i proizvode vitamine i druge važne tvari.

Osiromašeni mikrobiom

– Sve dok u crijevima prevladavaju ove dobre bakterije, imamo povoljan mikrobiom. On podrazumijeva brojne skupine i vrste bakterija i što je taj mikrobiom raznovrsniji, naše stanje organizma i zdravlje crijeva je bolje. Problem je što mikrobiom osiromašujemo neadekvatnom prehranom, stresom i antibioticima – upozorava nutricionistica dr. Ivana Herceg Ljubić.

Kaže kako su istraživanja dokazala da antibiotici uništavaju dobre i loše bakterije podjednako te je već dugi niz godina preporuka stručnjaka da se uz antibiotike obavezno uzima probiotičke pripravke.

– Nedavno sam čitala studiju u kojoj su znanstvenici promatrali određene vrste i rodove bakterija u fecesu zdravih ljudi te ih označili. Zatim su im dali antibiotsku terapiju u trajanju 7 dana.,te ponovili istraživanje u različitim vremenskim razmacima. Pokazalo se da označene bakterije kod ljudi koji su uzimali antibiotike nisu mogli pronaći u stolici i do dvije godine od uzimanja antibiotika – prepričala je naša sugovornica.

Probiotici se mogu kupiti u svakoj ljekarni te su na tržištu dostupni u kapsulama, kao prah u vrećicama ili u obliku prutića za grickanje za djecu. Najčešće su to bakterije koje pripadaju skupinama Lactobacillus i Bifidobacterium te njihovi različiti sojevi. Kod kupnje važno je pripaziti na broj bakterija.

Probiotici imaju rok trajanja

– Obratite pozornost ne samo na raspon i vrste dobrih bakterija, nego i na njihov broj. Proizvodi koji nude milijardu bakterija, nude minimum i to nije dovoljno. Birajte proizvod koji sadrži više milijardi što raznolikijih bakterija. Također, pripazite i na istek valjanosti. Uvijek gledajte što svježiji datum jer je tada snaga bakterija najjača. Naime, bakterije su živi organizmi i odumiru s vremenom – savjetovala je dr. Herceg Ljubić.

Istaknula je također da će kod uobičajenih tegoba izazvanih virozom ili nekom blažom upalom gotovo svaki probiotik pomoći i poboljšati situaciju.

– Međutim, kod specifičnih tegoba kao što su proljevi izazvani kemoterapijom, kod masne jetre, ulceroznog kolitisa ili bolesti crijeva poput sindroma iritabilnog crijeva, svakako se posavjetujte s liječnikom kako bi vam propisao probiotike koji su ispitani u kliničkim studijama i potvrđeno pomažu baš kod takvih situacija . istaknula je dr. Ljubić Herceg.

Uz ljekarničke pripravke, rast probiotika potiče i hrana, a valja znati da probiotici nisu isto što i prebiotici. Prebiotici su hrana za dobre bakterije, odnosno netopljiva vlakna koja omogućuju rast probiotika i njima su bogate namirnice poput jabuka, sjemenki, zobi, poriluka i drugih.

– Zato je važna konzumacija voća i povrća te orašastih plodova. Nadalje, posebno je dobra za probiotike fermentirana hrana, a to su jogurti, kefiri, kiselo mlijeko, ali i ukiseljene namirnice poput krastavaca, kupusa, paprike i drugih. Među fermentiranim proizvodima su također pivo i vino, no s obzirom na udio alkohola i druge spojeve, preporučujem ih konzumirati umjereno u skladu s mediteranskom prehranom – zaključila je dr. Herceg Ljubić.