Proteini su važni, ali ne samo za mišiće
Riječ protein potječe od grčke riječi proteios i znači prvi po važnosti, što dovoljno govori o ulozi proteina za naše zdravlje. Meso, jaja, žitarice, grahorice, orašidi… Sve je to hrana
[...]Kretanje, sport i igra dio su odrastanja za mnoge mališane, a preporuka je da postanu dio života djece koja se bore s viškom kilograma. Kako bi razvoj mališana bio uredan, potrebni su im nutrijenti iz zdrave, uravnotežene prehrane. To znači da bi im većina objeda trebale biti svježe i kuhane namirnice, sa što manje pekarskih proizvoda i ultraprocesirane hrane. Iako je riječ o preporuci koja vrijedi za sve jednako, djeca koja se bave sportom troše više energije.
– Kad je riječ o mlađoj djeci vrtićke dobi i onoma u prvim razredima osnovne škole, roditelji se nekako manje bave količinom i izborom hrane. Djeca tog uzrasta jedu ono što se kod kuće ponudi, a to ovisi o osviještenosti roditelja. Tu je i velik utjecaj odgoja koji smo prošli mi u starijim generacijama. Naime, nije nam bilo sve dostupno i bili smo djeca koja su morala pojesti sve na tanjuru. Sad je na nama da prekinemo taj začarani krug. Djeca ne moraju pojesti sve, nego onoliko koliko im je dovoljno, a na nama je da im ponudimo zdrav izbor – ističe nutricionistica Katarina Zupančič.
Kaže kako se u mlađoj dobi rjeđe javlja potreba za savjetovanjem po pitanju prehrane te da joj se češće javljaju roditelji djece u višim razredima osnovne škole te srednjoškolaca.
– Riječ je o djeci koja već u toj dobi imaju po pet ili šest treninga u tjednu ako se bave sportom, povećava se ne samo broj takvih treninga nego i fizički zahtjevi. Stoga mnogi traže pomoć kako bi djeci ponudili prehranu koja im omogućuje unos svih mikro i makro nutrijenata. Poseban je problem u sportovima koji podrazumijevaju nježniju fizičku građu, pa se od malih sportaša traži da skidaju kilograme. Kod njih prehrana postaje još važnija – upozorava nutricionistica te ističe kako nije rijetkost da se zbog neodgovarajuće prehrane kod djece te dobi javljaju ozbiljne manifestacije nutritivnih nedostataka, naznake mogućih poremećaja u hranjenju ili čak propadanje kostiju poput osteoporoze.
– Iako educirani, mnogi roditelji ne znaju dovoljno da bi na stručan način mogli pratiti potrebe svog djeteta i nerijetko ih uspoređuju sa sobom. Često mi dolaze mame tinejdžera sportaša iznenađene naglim skokom u prehrambenim potrebama sinova koji su do jučer jeli istu količinu hrane kao i one. Kad im izračunamo sve parametre koji uključuju dob, visinu, težinu, razinu fizičke aktivnosti i niz drugih elemenata, ispada da su ta djeca stalno gladna jer su im potrebe puno veće od onog što roditelji misle da bi trebale biti – ističe Zupančič.
– Najčešći je problem izbirljivu djecu pridobiti da jedu dovoljnu količinu minerala i vitamina kroz voće i povrće te bjelančevina. Roditeljima se često čini da je maloj djeci premalo hrane, a starijoj previše, no ne smiju suditi po sebi i vlastitim potrebama. Preporuka je da sva djeca jedu kuhanu hranu, a bilo bi idealno kada bi roditelji sportaša zatražili savjet nutricionista koji bi mogao po individualnim potrebama djeteta isplanirati točan unos određenih nutrijenata, uključujući i suplemente poput magnezija, vitamina D i drugih dodataka – kazala je naša sugovornica.
Iako su potrebe djece sportaša povećane u odnosu na braću i sestre koji su manje aktivni ili na roditelje, preporuka je da se isti obrok kuha za cijelu obitelj.
– Upravo je u tome ključan savjet stručnjaka koji će osmisliti jelovnike u skladu s potrebama svih ukućana. Ako nisu educirani, roditeljima se lako izgubiti u nizu preporuka, osobito danas sveprisutnih šarlatana koji nude čudnovate napitke ili praške jer to ne djeluje. Svaki nutricionist gleda kako prilagoditi jelovnike obiteljskoj dinamici i individualnim potrebama klijenta – objasnila je nutricionistica.
Smatra kako su roditelji uzor djeci u svemu, pa i u prehrambenim obrascima.
– Nema smisla djetetu govoriti da je važno jesti brokulu dok istovremeno jedete pomfrit. Stoga bi i roditelji trebali prihvatiti uravnoteženu i zdravu prehranu. Ako ne volite kuhanu brokulu, isprobajte je na salatu ili u polpetama i juhi. Različiti su načini da prilagodite namirnice osobnom ukusu, no ključ uspjeha je u sudjelovanju cijele obitelji i tek tada možete računati na rezultate – zaključila je Zupančič.
Riječ protein potječe od grčke riječi proteios i znači prvi po važnosti, što dovoljno govori o ulozi proteina za naše zdravlje. Meso, jaja, žitarice, grahorice, orašidi… Sve je to hrana
[...]Dobra je vijest ipak da pretežito jedemo plavu ribu, potom sipe, lignje i hobotnice, te nakon njih oslić, bakalar i slične vrste ribe. Rezultati su to istraživanja Ministarstva poljoprivrede koje
[...]Uzrok viška kilograma nije samo ono što jedemo i količina koju jedemo, nego i pitanje kako smo i koliko fizički aktivni, koliko spavamo, kakvi su nam međuljudski odnosi i kakve
[...]