Nutricionistica: Hrvati ne znaju kako se ispravno hraniti

Mnogi se opravdavaju da je kvalitetna prehrana skupa, no nutricionistica kaže da to nije točno te da se može ispravno hraniti i bez puno potrošenog novca

Nije tajna da se u Hrvatskoj borimo s alarmantnom epidemijom debljine. Čak dvije trećine odraslih, osobito muškaraca, ima problem s viškom kilograma. Podaci su tim strašniji kad se pridoda da su hrvatska djeca po debljini u Europi na petom mjestu, a čak 35 posto naše djece u dobi od 8 do 9 godina ima višak kila. Podaci su to Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. Usto, u Hrvatskoj je 388.213 oboljelih od dijabetesa, a više od 500.000 je onih koji žive s neotkrivenom bolešću, nema dvojbe da je krajnje vrijeme za mjere i edukaciju koja će promijeniti tijek kojim smo krenuli.

– Hrvati nisu svjesni koliko su debljina i bolesti poput kardiovaskularnih, metaboličkih bolesti poput dijabetesa ili karcinom zapravo povezane. Još je poraznija činjenica da se kronične bolesti tog tipa razvijaju u razdoblju od 10 do 20 godina. Zato je ključno podići svijest ljudi. Mnogi od njih možda ne znaju bolje, a također postoji puno predrasuda i krivih uvjerenja. Ljudi ne znaju kako se ispravno hraniti i nisu svjesni da bi time olakšali život sebi i djeci te prenijeli bolju genetičku sliku. Svi bi htjeli dočepati se čarobne tabletice koja će riješiti sve probleme, a to ne ide tako  objašnjava mag.nutr. Đurđica Mijanović ističući kako se valja fokusirati na one koji su svjesni svog problem ai traže pomoć te uz edukacije omogućiti ljudima bolju dostupnost provjerenih i kvalitetnih informacija.

– Mnogima je argument da ne jedu zdravo jer je to skupo, no to je samo izlika. Isti argument imaju i oni koji ne idu u teretane, a istovremeno potroše 100 eura na tjedan na cigarete. Prije svega, činjenica je da mnogi ulaze u trgovine nepripremljeni. Ljudi ne kupuju ciljano, kupuju previše hrane i ne kupuju na pametan način. Primjerice, prije odlaska u trgovinu valja sjesti i provjeriti stanje hladnjaka, isplanirati obroke za taj tjedan i zapisati što od namirnica nedostaje i u kojim količinama – objasnila je naša sugovornica.

Kupovina uz popis jamči da nećete zastraniti i kupiti stvari koje vam ne trebaju, a određena količina namirnica sprječava gomilanje viška hrane kao i bacanje kvarljivih namirnica kad im istekne rok valjanosti.

– Također, popis smanjuje mogućnost impulzivne kupnje. Rjeđe ćete posegnuti za čokoladicom koja nije na popisu, a time ćete smanjiti i unos nepotrebnih kalorija. Kod kupovine također treba razmisliti je li ekonomičnije kupiti veća pakiranja koja su jeftinija, ili manja koja su skuplja. To ovisi o navikama obitelji. Mnogi će radije skuplje platiti neku robnu marku jer misle da je kvalitetnija, iako to možda nije točno niti smo se informirali o jeftinijim opcijama. Valja imati na umu i to da sve više ljudi u Hrvatskoj naručuje hranu iz dostave koja je skuplja, pa kad to sve zbrojite, na kraju tjedna je tzv. zdrava hrana zapravo jeftinija opcija od svih koje smo naveli – istaknula je nutricionistica Mijanović podsjećajući da je edukacija prvi korak prema pametnoj kupovini.

– Valja se educirati oko načina kupovine, ali i oko namirnica. Trendovi i pomodarstvo koje nameću neke standarde često nemaju veze sa stvarnošću, pa tako neki ljudi misle da su zdrave namirnice samo avokado i goji bobice, a ne znaju da to može biti i kelj, grah i bijeli kruh kojeg često demoniziraju. Općenito, Hrvati imaju krivu predodžbu o tome što je zdrava hrana te nisu svjesni da taj pojam ne uključuje samo organski uzgojene namirnice, nego pametno isplanirane jelovnike koji se sastoje od domaćih, uobičajenih namirnica u primjerenim količinama. Taj jelovnik mora prije svega zadovoljiti nutritivne potrebe pojedinca – kazala je nutricionistica Mijanović upozoravajući kako se neke greške u prehrani mogu jednostavno izbjeći.  

– Najčešća greška je što mislimo da postoji zdrava i nezdrava hrana, odnosno dobra i loša hrana. To je posve krivo. Postoje samo dobre i loše količine, odnosno porcije. Nema izbacivanja niti jedne grupe namirnica, čak ni ultra procesirane hrane koju mnogi također nazivaju lošom hranom. Ako se 90 posto vremena hranite na ispravan način, neće vam se ništa dogoditi ako jedanput u tjedan dana pojedete malo čipsa ili nešto to sadrži šećer. Sve je to hrana, samo na različitim stranama spektra. Valja nastojati što više jesti povrće i nutritivno bogate namirnice, ali to ne znači da u potpunosti morate izbaciti sve. Minimizirajte šećere i ultra procesiranu hranu, pa nećete žudjeti za njima – zaključila je Mijanović.