Nutricionist Orlić: Jedite više ribe – losos je dobar, ali super je i domaća srdela

Prosječna konzumacija ribe u Hrvatskoj je 20,02 kilograma po stanovniku, dok je prosjek u eurospkim državama veći za četiri kilograma

Dobra je vijest ipak da pretežito jedemo plavu ribu, potom sipe, lignje i hobotnice, te nakon njih oslić, bakalar i slične vrste ribe. Rezultati su to istraživanja Ministarstva poljoprivrede koje su objavili lani kako bi ustanovili potrošnju po glavi stanovnika. Prosječna potrošnja u zemljama Eu iznosi 24,4 kilograma po glavi stanovnika, no riječ je o srednjoj vrijednosti jer, primjerice, Mađar pojede oko pet kila ribe u godini, dok će Portugalac pojesti čak 57 kilograma ribe.

Nutritivni profil ribe

– Riba je iznimno hranjiva namirnica, pogotovo ako govorimo o divljoj ribi. Znanost je također dokazala da je mediteranska prehrana najbolji prehrambeni obrazac za metabolički zdravlje, a temelj je konzumacija ribe i morskih proizvoda – ističe dr. sc. Sebastijan Orlić, inženjer kemije u području biotehnologije, instruktor fitnesa i certificirani exercise nutrition coach ističući da kao i ostatak Europe, u Hrvatskoj ljudi ne jedu dovoljno ribe, ali ni voća i povrća.

– Riba sadrži visokokvalitetan protein i kvalitetne masnoće poput omega 3 koje su sadržane osobito u maloj plavoj ribi koja je najgušća tim nutrijentima. Pritom je najbolji izvor divlja riba kao što su srdele ili inćuni, čime pada u vodu mit o skupoći ribe te mnogi to ističu kao izliku za smanjenu konzumaciju. Istina je da su neke vrste skupe, no upravo su ove najkvalitetnije financijski vrlo dostupne – objašnjava dr. Orlić.

Smrznuto vrijedi kao i svježe

Prednost je i u tome što se takva riba može naći u konzerviranom obliku, a posljednjih godina je na tržištu dostupna i smrznuta riba.

– Brzo zamrzavanje jedan je od najboljih načina za očuvanje kvalitete i nutrijenata. Ako je zaleđen odmah nakon ulova, ponekad je takav proizvod kvalitetniji od onog koji će na vaš stol putovati tri dana. S druge strane, konzerviranje male plave ribe odlična je metoda za zadržavanje većine nutrijenata jer se takva riba konzervira s kostima koja je izvor hranjivih sastojaka poput vitamina D i kalcija – ističe dr. Orlić.

Losos ili srdela?

Iako se losos smatra nutritivno najbogatijom vrstom ribe, naš sugovornik objašnjava da to vrijedi za divlje jedinke.

– Ako je riječ o ribi iz uzgoja, važno je znati čime se hrani i kakva je čistoća mora u kojem se uzgaja, pa tek onda možemo govoriti o nutritivnom aspektu. U tom kontekstu, divlji losos ulovljen negdje izravno na izvoru definitivno je kralj stola. Ako ne možete doći do takvog, onda valja znati da većina riba ima sličan sadržaj proteina, a mala plava riba podjednak sadržaj omega 3 masnih kiselina – preporučuje dr. Orlić.

Dodao je kako je upravo čistoća mora iz kojeg riba dolazi jedan od glavnih razloga promjene smjernica za konzumaciju ribe, no ako omega 3 planirate nadomjestiti suplementima, valja ih birati s velikim oprezom.

Pitanje kvalitete suplemenata

– U prehrani je ključno unijeti određeni nutrijent, a način na koji ćemo to postići nije uvijek presudan. Zato se neki odlučuju na suplementaciju, no kod omega 3 koji je jedan od najmanje zastupljenih nutrijenata suvremen prehrane, važna je kvaliteta. Iako ga toplo preporučujem većini ljudi, u konzultacijama s nutricionistom trebali bi pronaći kvalitetan proizvod. Velik postotak onih koje se nalaze na tržištu nije zadovoljavajuće kvalitete, od pogrešnih i netočnih deklaracija na proizvodu do sadržaja dioksina i teških metala, pa preporučujem oprez – zaključio je dr. Orlić.

Priprema ribe

Prednost ribe je i u tome što ne zahtijeva dugu pripremu i recepti su relativno jednostavni, pa je tako mogu spremati i manje iskusne domaćice bez straha da će nešto pokvariti. Dodatno, u većini ribarnica će vam nakon kupnje besplatno očistiti ribu, tako da nemate problem ni s pretpripremom. Na vama je samo da je doma začinite i dodate malo maslinovog ulja, a zatim pečete, pržite ili grillate.