Psihologinja: Mršavljenje nije ravna linija, to je proces s usponima i padovima

Nemojte se obeshrabriti povremenim neuspjesima, stagnacijama ili čak dobivanjem kilograma jer mršavljenje je proces

Višak kilograma danas je među najomraženijim terminima u svijetu, a milijuni ljudi svakodnevno u tražilice upisuju pitanje kako izgubiti višak kilograma. Među najpopularnijim pretragama u svijetu su dijete, pa je tako 2020. godine više od 50 milijuna upita bilo vezano uz keto, paleo, Atkinsovu dijetu ili intermitentni post. No kako se višak kilograma nije nakupio preko noći, ni njihov gubitak nije kratkoročna akcija nego proces koji traje.

– Nemaju problem s debljinom i viškom kilograma oni koji vole hranu, već oni koji vole količinu hrane. Oni čiji životni stil daje prednost i prioritet svemu osim glavnim stupovima našeg psihofizičkog zdravlja, a to su zdrav san, kvalitetna prehrana, redovita fizička aktivnost, upravljanje stresom i reguliranje emocija te odnosi s drugima. Za zdravo mršavljenje potrebno je zdravorazumski pristupiti sebi i svom načinu života jer svaki odlazak na dijetu ili u neku restrikciju, predstavlja stres za naš organizam što utječe na usporavanje metabolizma. Upravo to dugoročno može imati negativan utjecaj na mentalno, ali i fizičko zdravlje – ističe dr. sc. psihologije Anđela Đinđić koja se profesionalno usredotočila upravo na psihologiju prehrane.

Objasnila je kako svatko tko traži sreću u manjem konfekcijskom broju ili užem struku treba zapitati što zapravo želi i je li riječ o stvarnoj sreći ili tek želji da drugi misle da ste sretni.

– Ako su nam već društveno nametnuti određeni standardi, nemojmo dopustiti da upravljaju nama, a još manje da sreća dobije mjernu jedinicu, kilograme ili centimetre. To ujedno znači da oni koji su u procesu skidanja viška kilograma usredotočeni samo na vagu i broj često mogu biti apsolutno obeshrabreni. Naime, ako skidaju kile zbog zdravlja ili estetskih razloga, moraju biti svjesni da je riječ o procesu koji nekad ide silaznom putanjom, u kojem su normalne faze stagnacije ili čak dodatnog dobivanja kilograma – upozorava dr. Đinđić.

Naime, računica za gubitak viška kilograma je jednostavna i sastoji se u kalorijskom deficitu. Ako potrošite više energije nego što je unesete hranom, smršavjet ćete. Potrošnja energije podrazumijeva zdravu razinu fizičke aktivnosti i tjelovježbu, a kad je riječ o hrani, preporučljiva je uravnotežena prehrana temeljena na lokalnim i sezonskim namirnicama. Uz sve to, naše se tijelo stalno prilagođava te je moguće da će u nekom trenutku usporiti metabolizam. To se obično naziva plato u mršavljenju. Sve radite kako treba, no kilogrami stoje. Iako djeluje obeshrabrujuće, valja imati na umu da situacija nije trajna te da valja strpljivo nastaviti u istom smjeru. Rezultati sigurno neće izostati.

– Važno je staviti fokus na sebe i na to kako se osjećate. Također, ne valja se stalno vagati. Pojedinci, kad dostignu željeni broj, često osjećaju nezadovoljstvo i to im nije dovoljno. Brojevi potiču opsesivnost, a to utječe na osjećaj vrijednosti koji nerijetko poistovjećujemo s tim brojem. Ako pratite stanje na vagi radi napretka u mršavljenju, prepustite to stručnjacima. Oni će, osim težine, procijeniti udio masnoća, mišićnu masu i druge parametre koji puno više govore o vašem stanju od broj kilograma – preporučila je dr. Đinđić.

Ističe također kako bi se prije odluke o mršavljenju valjalo konzultirati sa stručnjacima poput liječnika, nutricionista i kineziologa oko postavljanja ciljeva i načina realizacije.

– Naime, ako mršave bez stručne kontrole, pojedinci mogu upasti u vlastitu zamku. Često se čuje kako je netko htio smršavjeti tek dva do tri kilograma, no nije se poslije mogao zaustaviti. S druge strane, danas se mnogi neselektivno odlučuju na mršavljenje pod utjecajem društvenih mreža, uključujući djecu i mlade koji još u pubertetu kompulzivno vježbaju ili izbacuju neke namirnice iz prehrane. Sve se češće javljaju poremećaji hranjenja i narušena slika o vlastitom tijelu što rezultira fazama prejedanja ili pak razvojem anoreksije, bulimije ili ortoreksije – upozorila je dr. Đinđić.

Naša sugovornica kaže kako mršavljenje koje je krenulo u neželjenom smjeru nerijetko narušava zdravlje i kvalitetu života te bi valjalo potražiti stručnu pomoć liječnika, psihologa i drugih stručnjaka za mentalno zdravlje.