Nutricionistica Nita Šarić: Zaboravite na dijete i ograničenja, prijeđite na intuitivno hranjenje
Nutricionistica Nita Šarić: Zaboravite na dijete i ograničenja, prijeđite na intuitivno hranjenje
05.05.2024. | Željka Krmpotić
Intuitivno hranjenje je koncept koji podrazumijeva uravnoteženu i raznoliku prehranu temeljenu na pozitivnom odnosu prema hrani
Spoj nutricionizma i psihologije u konceptu koji se naziva intuitivno hranjenje sve je zastupljeniji među hrvatskim stručnjacima koji su prepoznali vezu između emocija i načina na koji jedemo.
– Ljudi su u velikom strahu i grču kad je riječ o hrani, a posve neopravdano. Intuitivno hranjenje podrazumijeva spajanje hrane, uma i tijela kao tri glavne komponente koje su važne za zdrav i prijateljski odnos prema hrani. U intuitivnom hranjenju nema pravila ni restrikcija, i to je ključ svega – ističe mag. nutr. Nita Šarić (30) iz Zadra.
Životni stil bez ograničenja u prehrani
Ističe kako intuitivno hranjenje nije još jedna dijeta ni plan prehrane, nego životni stil u kojem se poštuju signali tijela poput sitosti i gladi. To znači da nećete pokušati utišati glad ako ste gladni, a ujedno ćete pokušati konzumirati hranu do trenutka kad počnete osjećati ugodnu sitost.
– Jako je važno osvijestiti emocije koje doživljavamo i dopustiti si da budemo nježni prema sebi te se s tim emocijama nosimo na nježan način. Primjerice, ako ste tužni, ljuti, dosadno vam je i slično, važno je znati da hrana neće riješiti probleme. Odnosno, kratkoročno gledano, ona može pružiti utjehu, ali nakon toga ono što vas tišti će i dalje biti tu. Zato je vrlo važno pronaći drugi način kako se nositi s emocijama i poraditi na konkretnom problemu koji nas muči. Možda će to biti odlazak u šetnju, na psihoterapiju, razgovor s dragom osobom ili osobom s kojom ste u konfliktu – priča Šarić koja je nakon završenog studija nutricionizma uvidjela da planovi prehrane koje piše klijentima u njima izazivaju osjećaj straha prema hrani koju počinju dijeliti na lošu i na dobru te na dopuštene ili nedopuštene namirnice.
Školovanje i certifikat u inozemstvu
– Intuitivno hranjenje nije kolegij na fakultetu, nego sam, potaknuta iskustvima klijenata, počela tražiti način da im ublažim situaciju i omogućim bolji odnos s hranom. Tako sam otkrila knjigu Evelyn Tribole i Elyse Resch o intuitivnom hranjenju, a potom sam upisala program te sam dobila certifikat za savjetnicu intuitivnog hranjenja. Zabluda je kod mnogih da takav fleksibilan pristup omogućuje da možete jesti što god, kad god i koliko god poželite jer tako ne poštujemo signale svoga tijela, kao što su glad i sitost – ističe Šarić objašnjavajući da su najbolji primjer intuitivnog hranjenja djeca.
Mališani obično jedu onoliko koliko im je potrebno, no odrasli im nameću obrasce ponašanja poput potrebe da se pojede sve s tanjura, ili da se jedu namirnice koje ne vole.
– Cilj je postići harmoniju i jesti uravnoteženo, a to, naravno, podrazumijeva voće i povrće. Međutim, ako netko ne voli određenu namirnicu, potičemo ga da je isproba pripremljenu na drugačiji način ili d aje zamijeni nekom drugom sličnom namirnicom koju više voli jesti. Užitak je vrlo važna komponenta hranjenja na koju se često zaboravlja – kaže nutricionistica.
Posljedice restrikcija
Šarić je objasnila i da zbog dijetne kulture u kojima se često brane brojne namirnice, pojedinci češće pokleknu. U konačnici uđu u začarani krug dijeta i grižnje savjesti, čime si čine više štete nego koristi.
– Recimo, često čujemo da postoje oni koji ne jedu kruh, a onda dođu na neki event ili proslavu i pojedu sve što im se nađe na putu. Smatrajući da su time uništili ili pokvarili dijetu koju su držali, dižu ruke i jedu još više dovodeći se u začarani krug nakon kojeg nastupa osjećaj krivnje, a slijedi ga novi ciklus dijeta, pretjeranog vježbanja koje se doživljava kao kazna ili način isključivo za trošenje kalorija, a u svemu tome izostaje komponenta užitka i na kraju balade taj čovjek nije čak ni uživao u činjenici da je jeo kruh koji si je prethodno zabranio – objasnila je Šarić.
Kako bi se doskočilo prirodnoj potrebi da se prejedamo zabranjenim namirnicama, intuitivno hranjenje propagira umjereno uživanje u svemu te nema nedopuštenih namirnica.
– Često se zbog restrikcija i dijeta događaju faze prejedanja. Međutim, ako znate da imate bezuvjetnu dozvolu jesti što god želite danas, sutra i zauvijek, kao što je primjerice kruh, tada se ljudi racionalnije ponašaju prema namirnicama koje jedu – upozorava Šarić.
Intuitivno hranjenje i 10 principa
– Dijetama i dijetnom kulturom smo zanemarili brojne smjernice uravnotežene prehrane i sve se bazira na proteinskim pločicama i pizzi od cvjetače. Hranu smo pretvorili u nešto što je obveza ili nešto čega se bojimo, a zaboravili smo biti kreativni. Tek kad ljudi shvate 10 principa intuitivnog hranjenja, klikne im da bi takva prehrana bila održiva i moguća – ističe mag. Šarić.
1. Napustite dijetni mentalitet
– Prestanite slijediti dijetu, izbacite časopise i društvene mreže na kojima se propagiraju mršavljenje i planovi prehrane. Dok se u dijetnom mentalitetu, teško vam je slušati vlastito tijelo i njegove signale te se povezati s potrebama – kaže mag. Šarić.
2. Poštujte svoju glad
– Jedite što raznolikije namirnice i trudite se da to bude redovito, a ne da susprežete ili utišavate osjećaj gladi – kaže naša sugovornica.
3. Pomirite se s hranom
– Nema dobre i loše hrane – sve je to hrana. Čovjek si mora dopustiti jesti što god želi, bez ograničenja – smatra Nita Šarić.
4. Izazovite kritičara prehrane
– To je onaj glasić koji svi imamo su sebi i koji nam govori da smo dobri ili loši ovisno o tome što jedemo. Utišajte taj glas i odvratite mu da ono što jedete nema veze s vašom vrijednošću – savjetuje Šarić.
5. Otkrijte faktor užitka
– Užitak je jedna od najvažnijih komponenti hranjenja i spada u osnove. Zato je važno uživati u hrani. Naime, samo ako istinski uživamo u onome što jedemo, možemo doći do razine u kojoj smo spremni pojesti samo onoliko koliko nam treba, a ne previše – kazala je nutricionistica.
6. Osjetite sitost
– Osluškivanje tijela podrazumijeva prepoznavanje osjećaja gladi i sitosti. Dok jedete, prepoznajte kada vam je dovoljno i kada ste siti – kaže Šarić.
7. Nosite se sa svojim emocijama s nježnošću
– Osvijestite da hrana neće riješiti vaše probleme i morate naći druge načine da premostimo teškoće, no pritom budite nježni prema sebi – preporučila je nutricionistica.
8. Poštujte svoje tijelo
– Tijelo je naš jedini dom, bez obzira na to što o njemu mislite. Ono radi za nas i dok spavamo, trčimo, radimo ili se zabavljamo. Možda nam se neće svidjeti svi dijelovi tijela, ali ga možemo uvijek poštovati. – kaže Nita Šarić.
9. Pokret – osjeti razliku
– Tjelesna aktivnost nije tu da trošimo kalorije niti da bismo se kaznili što smo nešto pojeli, nego valja osvijestiti kako se osjećamo u tom pokretu i koliko je on važan za naše cjelokupno zdravlje. Ne krećemo da bismo smršavjeli, nego da bismo bili zdravi – kaže Šarić.
10. Poštuj svoje zdravlje
– Kad smo konačno odbacili dijetni mentalitet i posvetili se uravnoteženoj, raznolikoj i umjerenoj prehrani bez striktnih pravila, jedemo u skladu s onim što osjećamo i fizički smo aktivni jer smo svjesni da je to dobro za nas, poštujemo zdravlje i omogućujemo da ga zadržimo – kaže nutricionistica.
Zbunjujuće i oprečne informacije
Dodatni razlog zbog kojeg je taj princip hranjenja ljudima sve atraktivniji jest buka i preopterećenost brojim oprečnim informacijama koje se mogu pronaći na internetu.
– Čak je i meni kao stručnjaku nekad teško probiti se kroz šumu različitih tvrdnji, a onda mogu zamisliti kako je nekome tko u ovom području nije stručan. Ne priča se puno o povezanosti psihologije i nutricionizma, a mislim da je to nerazdvojivo i ovisi jedno o drugom. Naravno, postoje bolesti zbog kojih se valja držati propisane dijetoterapije, pa iako intuitivno hranjenje mogu primijeniti ljudi svih dobnih skupina, oni s dijagnozama bi se trebali posavjetovati sa stručnjacima radi prirode svoje bolesti i liječenja – zaključila je nutricionistica Šarić.
Dijeta bez ugljikohidrata, bez glutena, bez šećera, bez kruha, bez mlijeka, bez orašida… Brojni ljudi propagiraju različite vrste prehrambenih obrazaca koje nazivaju dijetama ograničavajući ili posve zabranjujući unos određenih namirnica
Dobra je vijest ipak da pretežito jedemo plavu ribu, potom sipe, lignje i hobotnice, te nakon njih oslić, bakalar i slične vrste ribe. Rezultati su to istraživanja Ministarstva poljoprivrede koje
Kilogrami nisu jedini pokazatelj općeg zdravstvenog stanja pojedinca, kao ni njegove uhranjenosti. Uključeni su brojni parametri poput visine, a posljednjih godina brojni stručnjaci to stanje utvrđuju uz pomoć tzv. indeksa