Nutricionist Šimić: Hrana obogaćena proteinima nije nužno zdravija
Nutricionist Šimić: Hrana obogaćena proteinima nije nužno zdravija
15.06.2024. | Željka Krmpotić
Proizvođači jogurta, pudinga i drugih namirnica reklamiraju da su ti proizvodi hrana obogaćena proteinima, no valja dobro čitati deklaraciju
Unazad nekoliko godina na policama trgovina sve su prisutniji artikli pod zajedničkim nazivnikom “hrana obogaćena proteinima”. Riječ je o širokom asortimanu, od mliječnih proizvoda do čokolade. Brojni stručnjaci ističu ulogu i važnost proteina kad je riječ o zdravlju, a marketing je očito prepoznao brigu potrošalča kad je riječ o toj temi.
Ekspanzija tržišta
– Globalna pandemija je imala dugotrajan učinak na ponašanje potrošača, potičući rast sveobuhvatnog pristupa dugoročnom zdravlju. Potrošači su postali puno svjesniji o hrani i piću koje biraju te kakav imaju učinak na njihove dugoročne ciljeve i zdravlje. Kao rezultat toga, proizvodi koji su ranije bili rezervirani za specijaliziranu prehranu prešli su u prostor proaktivne prehrane opće populacije – objašnjava Marko Šimić, magistar nutricionizma i znanosti o hrani iz Zagreba.
Kaže kako su svijest o važnosti aktivnog načina života i njegovim zdravstvenim prednostima značajni čimbenici rasta tržišta funkcionalne hrane obogaćene proteinima.
– Preporučeni dnevni unos proteina ovisi o dobi, spolu i naravno, razini fizičke aktivnosti. Opća preporuka za odrasle osobe je 0,8 g proteina po kilogramu tjelesne mase, dok se kod sportaša i fizički aktivnih osoba potrebe povećane te se kreću između 1,2 i 2 grama po kilogramu tjelesne mase. Znači da bi fizički aktivna osoba tjelesne mase 80 kilograma trebala unijeti između 100 i 160 grama proteina na dan, ovisno o vrsti i intenzitetu fizičke aktivnosti – objašnjava Šimić.
Podrijetlo proteina
– Proizvodi fortificirani, odnosno obogaćeni proteinima, sadrže dodatne proteine koji dolaze iz različitih izvora. Proteini životinjskog podrijetla smatraju se „kompletnim proteinima“ jer sadrže sve esencijalne aminokiseline u dovoljnim količinama. Sportaši obično preferiraju ove proteine iz izvora poput sirutke, kazeina i jaja jer su obično bogati leucinom koje je ključna aminokiselina u poticanju sinteze proteina – objašnjava nutricionist dodajući kako su na važnosti unazad nekoliko godina dobili i biljni proteini.
– Oni postaju sve popularniji među sportašima i potrošačima koji slijede vegetarijansku i vegansku prehranu te im može pomoći u zadovoljavanju prehrambenih potreba. Čak i ako biljni proteini nisu „potpuni“ u usporedbi s proteinima životinjskog podrijetla, hibridnim formulama, odnosno kombiniranjem biljnih proteina iz različitih izvora ovu razliku je moguće reducirati – objasnio je nutricionist.
Čemu služi hrana obogaćena proteinima
– Cilj ovih proizvoda je povećati unos proteina bez potrebe za značajnim promjenama u prehrani. Isti su često reklamirani kao zdravi obroci ili međuobroci za one koji žele povećati unos proteina zbog želje za povećanjem mišićne mase, gubitka tjelesne mase ili održavanja energije – kaže naš sugovornik upozoravajući da postoji mišljenje kako su zato takvi proizvodi ujedno poželjna hrana.
– Mnogi ljudi vjeruju da su proizvodi obogaćeni proteinima zdravija opcija jer očekuju manje šećera i aditiva, međutim to ne mora uvijek biti točno. Neki od ovih proizvoda mogu sadržavati velike količine šećera, umjetnih zaslađivača i konzervansa, stoga je ključno pažljivo čitati deklaracije i birati proizvode s povoljnijim nutritivnim profilom – savjetovao je Šimić.
Što zapravo jedemo
Obrazlaže također da udio proteina u takvim proizvodima nije jednak i može značajno varirati.
– Proteinski jogurti obično sadrže između 10 i 20 grama proteina po porciji, dok proteinske čokoladice mogu sadržavati i do 25 grama. Iako ovo može značajno doprinijeti dnevnom unosu proteina, svakako je važno razmotriti i ostale nutritivne aspekte proizvoda – kaže Šimić.
Naime, samo čokolada u 100 grama u prosjeku sadrži oko 550 kCal, pa je onda upitno koliko ćete proteina unijeti konzumacijom takvog proizvoda i je li to količina koja može značajno pomoći zdravlju.
Pozitivne strane i opasnosti
– Konzumacija proizvoda fortificiranih proteinima može dakako imati pozitivne učinke poput povećanja sitosti, oporavka nakon treninga i posljedično poboljšanja mišićnog tonusa. Međutim, pretjerana konzumacija može dovesti do probavnih problema poput nadutosti, plinova ili dijareje. Pretjerani unos proteina također može opteretiti bubrege, osobito kod osoba koje već imaju problema s istima – upozorio je Šimić objašnjavajući da valja provjeriti i ostale sastojke istaknute na deklaraciji.
– Neki proizvodi mogu sadržavati visok udio zasićenih masti ili dodanih šećera što opet može imati negativni utjecaj na cjelokupni zdravstveni status. Moramo biti svjesni da proizvodi obogaćeni proteinima mogu biti izvrstan dodatak prehrani, ali ne bi smjeli biti zamjena za cjelovite obroke. Prirodni izvori proteina kao što su meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke i orašasti plodovi, osim proteina pružaju i širok spektar hranjivih tvari koje su neophodne za zdravo funkcioniranje organizma – zaključio je Šimić.
U svijetu profesionalnog sporta, ali i kod fitness entuzijasta te vježbača u teretanama, razgovor o dodacima prehrani kao što su kreatin i protein sirutke često je na dnevnom redu. Pritom
Deklaracija proizvoda je, ako pitate bilo kojeg stručnjaka, najvažniji pokazatelj jedete li uravnoteženo ili ne te govori o nutritivnoj vrijednosti onoga što unosite u organizam. Deklaracija se nalazi na gotovo
Pojesti biljni burger umjesto mesnog zvuči kao osviještena odluka pojedinca koji ne misli samo na svoje zdravlje, nego i na okoliš. Kako su biljni burgeri sve popularniji i posljednjih godina