Nutricionistica Zupančič: Grickalice su grickalice, prestanite ih nazivati zdravima!

Sigurno ste čuli za popularne tzv. zdrave grickalice poput čipsa od kelja ili tikvica, pomfrita od batata i celera ili pak slanutka iz pećnice

Jede vam se nešto hrskavo i slano, no svjesni ste da kupovni krekeri, štapići ili čips nisu najbolji odabir. Unazad nekoliko godina vrlo su popularne postale tzv. zdrave grickalice poput čipsa od kelja i tikvica ili pomfrita od batata i celera.

Grickalice nisu hrana

– Nemojmo se zavaravati – grickalice su i dalje grickalice, bez obzira je li riječ o zdravim verzijama ili ne. Osnova naše prehrane treba biti kuhana hrana, a grickalice su nešto što si povremeno možemo priuštiti – ističe nutricionistica Katarina Zupančič dodajući kako je činjenica da su umjesto namirnica s transmastima, velikim količinama soli i šećerima uvijek bolji izbor namirnice bez toga, ali to ne mijenja činjenicu da nije riječ o stvarnom obroku.

– Naravno da je od čokoladnog namaza ili mliječne čokolade bolje uzeti sušeno voće, ali to možemo promatrati u dva smjera. Ako imate veliku žudnju za određenom namirnicom poput, recimo, čokolade, tu žudnju nećete zadovoljiti konzumacijom nekoliko sušenih smokvi. Vi ćete i dalje žudjeti za čokoladom, pa ćete onda nakon što ste pojeli smokve, pojesti i još dva reda čokolade. U tom kontekstu je onda bolje uzeti red mliječne čokolade i svjesno, polako uživati u svakom zalogaju kako bismo zadovoljili žudnju – kaže nutricionistica objašnjavajući da takvi povremeni izleti neće narušiti ni zdravlje ni tjelesnu težinu.

Kalorijska vrijednost iza grickalica

– To vrijedi samo ako je ostatak prehrane uredan. S druge strane, istina je da je šaka oraha zdravija od šake čipsa, no opet se vraćamo na pitanje žudnje, ali i kalorijske vrijednosti. Primjerice, orasi su visokokalorična namirnica koja sadrži masti, pa ako pazite na dnevni energetski unos, lako ćete se poskliznuti i na najmanjoj količini orašida. Stoga, kad je riječ o grickalicama, valja biti vrlo oprezan u procjeni i unosu – savjetovala je Zupančič.

Svjesnije jedenje

Umjesto stalnog brojanja kalorija i razmišljanja o zamjenama, naša sugovornica ponudila je rješenje koje podrazumijeva svjesniju konzumaciju hrane. Uz takav pristup smanjuju se žudnje i potreba za restrikcijama u jelovniku.

– Moramo naučiti jesti svjesno. Zamislite da vam se jede pizza i naručili ste je u restoranu. Sjednite, jedite zalogaj po zalogaj i uživajte u svakom trenutku. I kad osjetite sitost, zaustavite se. Znam, nije lagano i morate porazgovarati sami sa sobom kako biste to ostvarili, pogotovo kad je riječ o našoj generaciji koja je morala uvijek pojesti sve na tanjuru. No činjenica jest da je cijela velika pizza prevelika za ručak te da vam je dovoljno pojesti dvije trećine kako biste bili siti – objasnila je nutricionistica.

Osluškivanje tijela

Preporučila je stoga osluškivanje tijela pri svakoj konzumaciji, jer tijelo šalje signale kad je žedno ili gladno. Sve ostalo su žudnje ili borba sa stresom. Priznaje ipak da tzv. zdrave grickalice imaju i pozitivnih strana.

– Sve je stvar navike, pa tako i konzumacija takvih grickalica. Sumnjam da je netko štapićima celera zadovoljio žudnju za čipsom, ali sigurna sam da je makar tako proširio repertoar hrane koju jede. Možda nikad ne jede celer, ali kao slani pomfrit iz pećnice omogućuje proširenje spektra namirnica. Ako inače ne jedemo kelj, ali možemo ga konzumirati u obliku čipsa, onda je to dobra stvar. No opet, valja razmisliti o uzrocima i posljedicama – zaključila je Zupančič.