Kod mnogih se, bez obzira na osjećaj sitosti, ponekad javi želja za određenom hranom i namirnicom. Komadić sira ili kockica čokolade točno su ono što nedostaje da biste upotpunili dan. Zvuči poznato? Pa ipak, to nije glad.
– Glad je fizička potreba tijela za hranom, dok je apetit psihološka želja koju pokreću mirisi, emocije i društvo. Glad je snažna potreba za hranom, a sitost je upravo suprotno. Također, ako je organizam dugo gladan, mogu se pojaviti tzv. kolike glade. Riječ je o snažnim kontrakcijama želuca koje čak mogu biti bolne – kaže nutricionistica i dijetetičarka Olja Martinić.
Ipak, mnogi često poistovjećuju osjećaj sitosti i gladi vjerujući kako je riječ o istoj vrsti potrebe za hranom. Apetit ne proizlazi iz osjećaja neugode i fizičkih pokazatelja, nego iz psihološke želje i žudnje. Glad ne pita čime ćete napuniti želudac jer jednostavno morate jesti da biste preživjeli, dok apetit svoje pravo lice pokazuje kroz potrebu za točno određenom namirnicom.
– Da biste osjećali apetit, ne morate nužno biti gladni. Ako vas privlači kockica sira ili zalogaj kruha, velika je vjerojatnost da je to što osjećate zapravo apetit, a ne glad – kaže Martinić.
Apetit je među krivcima koji će dovesti do viška kilograma. To su zalogaji koji nisu nužni i potiču ih drugi čimbenici među kojima su najčešće emocije. Kad one upravljaju odlukama, tražite hranu koja nudi osjećaj utjehe i sigurnosti i najčešće je to slatka i masna hrana upitne nutritivne i visoke energetske vrijednosti. Keksi, kolači, čips i grickalice, ako pogledate deklaraciju, sadrže velike količine šećera, transmasnih kiselina i sličnih sastojaka čiju bi količinu u jelovniku trebalo smanjiti i prilagoditi.
– Stoga takvu hranu valja izbjegavati. Pokušajte prevariti apetit i primjereno odgovoriti na potrebu za unosom namirnice koja vas privlači. Popijte čašu vode ili mlakog napitka poput čaja i kompota. Uzmite marelicu ili suhu šljivu i žvačite je poput žvakaće gume – savjetuje Olja Martinić.
Dobar način za izbjegavanje grickanja je i stara metoda “Daleko od oka, daleko od srca”. To znači da ne kupujete i ne držite kod kuće hranu koja u vama izaziva žudnju i potrebu. Dobar trik je i odgađanje želje. Nemojte si braniti jesti hranu koja vas privlači, jer zabrana samo dodatno dolijeva ulje na vatru. Umjesto da sami sebi govorite kako nešto ne smijete jesti, uvjerite se da ćete željenu kockicu čokolade ili komadić torte uzeti kasnije tijekom dana ili sutra. Žudnja će do tada splasnuti, a vi ćete e osjećati bolje jer ste ostali ustrajni.
Nema štete ni ako žudnja potraje – ne uskraćujte si željeni zalogaj, nego ga radije konzumirajte svjesno i s užitkom. Kad znate razlog i emociju koja vas je dozvala po taj zalogaj, lakše ćete se nositi s njom i tražiti rješenje.
Apetit može potaknuti i osjećaj dosade, pa grickate tek toliko da nešto radite. S druge strane, ako na društvenim mrežama pratite autore koji se bave pripremom hrane, nakon gledanja takvog sadržaja mogli biste osjetiti pojačanu želju da određenom namirnicom.
Umjesto toga radije prošećite na svježem zraku, nazovite prijatelja ili otiđite u teretanu. Ne zaboravite i na važnost uravnotežene, kvalitetne prehrane. Dovoljne količine bjelančevina, masti, vlakana i ugljikohidrata u prehrani nude osjećaj sitosti tijekom cijelog dana i utječu na smanjenje apetita. Ako niste sigurni kako to postići, potražite savjet nutricionista.
Mnogi ne vole specifičan, zemljani okus cikle pa stoga nerijetko zanemaruju činjenicu da je ovo korjenasto povrće prava riznica nutrijenata. Pritom je niskokalorična i lako probavljiva, pa je možete konzumirati
[...]
Moderno društvo nameće ubrzan način života. Stres je imperativ, ne jedemo cjelovite namirnice, previše sjedimo i premalo se krećemo. To utječe na sve organske sustave, pa i na zdravlje crijeva
[...]
Je li lakše smršavjeti zaposleniku ili njegovom šefu? Nutricionistica Vesna Bosanac smatra da je šefovima, ravnateljima, menadžerima, vlasnicima uspješnih tvrtki i ljudima na visokim pozicijama to uvijek teže. Riječ je
[...]