Eliminacijske dijete dugoročno su neodržive

Izbacivanje pojedinih namirnica iz prehrane može kratkoročno dovesti do gubitka kilograma, no oni će se vratiti

Dijeta bez ugljikohidrata, bez glutena, bez šećera, bez kruha, bez mlijeka, bez orašida… Brojni ljudi propagiraju različite vrste prehrambenih obrazaca koje nazivaju dijetama ograničavajući ili posve zabranjujući unos određenih namirnica ili cijele grupe namirnica kroz tzv. eliminacijske dijete.

– Takve dijete dugoročno nisu održive. Ako ste na takvoj dijeti smršavjeli 10 kila, ali ne možete doživotno jesti na isti način, budite svjesni da će se te kile još brže vratiti. Prehrana koju prakticiramo svakodnevno mora biti održiva do kraja života. Ako planirate gubitak kilograma, možete promijeniti količinu unosa nekih namirnica na način da ćete jesti više povrća ili smanjiti količinu čokolade koju pojedete u danu, ali ideja da ćete posve izbaciti nešto od toga s jelovnika, neće donijeti željeni rezultat – upozorila je mag. nutr. Đurđica Mijanović.

Istaknula je da izbacivanje namirnica vodi do još veće žudnje za njima, a može rezultirati i nekim od brojnih poremećaja u prehrani.

– Danas su ti poremećaji sve prisutniji, a posljednjih godina je među njima i ortoreksija, opsjednutost zdravom hranom. Iako se na prvi pogled čini da nema ništa lošeg u ideji da se netko hrani zdravim namirnicama, riječ je o opsjednutosti koja nema veze sa gubitkom kilograma nego je fiksirana na čistoću hrane i blagodati takvog načina prehrane. Ortoreksija značajno smanjuje kvalitetu života kao i poznatiji poremećaju hranjenja kao anoreksija ili bulimija. Pojedine dijete potiču upravo takve nezdrave prehrambene obrasce kroz demoniziranje nekih namirnica. Iz toga se rađa strah, pa opsjednutost hranom. Ljudi zaboravljaju da je svaka namirnica samo namirnica dok se ne stavi u kontekst prehrane te sama po sebi nije izvor problema – istaknula je naša sugovornica.

Unatoč tome, na društvenim mrežama može se vidjeti niz pojedinaca koji propagiraju određene prehrambene obrasce navodeći svoj primjer kao uspjeh u gubitku neželjenih kilograma.

– No vi ne znate što je iza fotografije i kakva je krvna slika tog pojedinca, je li anemičan, kakav je njegov odnos prema hrani ili ima neki od poremećaja. Nemate pojma kakvo će mu zdravlje biti za 10 ili 20 godina i ima li neki deficit koji će ga dovesti do kroničnih bolesti i problema. Vidimo samo izgled koji nam je privlačan, pa čak i ako ga je netko postigao na nezdrav način. Izgled nije mjerilo zdravlja. Ljudi često zanemaruju i genetiku te zaboravljaju da ljudi istih godina, istog spola, sa istim fizičkim aktivnostima i jednakom prehranom, svejedno neće izgledati isto – zaključila je Mijanović navodeći kako su preporuke struke što raznolikija prehrana količinom prilagođena životnom stilu.

To znači da neće količine i vrsta namirnica biti iste na tanjuru profesionalnog sportaša, rekreativca koji trenira do triput na tjedan ili nekoga tko živi sjedilačkim životom. Oni koji nisu sigurno kako uopće izračunati koliko mu je hrane potrebno ili kako je iskombinirati na tanjuru, najbolje je potražiti savjet nutricionista u nekom od nutricionističkih savjetovališta.