Psihologinja Đinđić: Dijete dugoročno nisu održive i nisu trajno rješenje

Umjesto da odlučujete o novim prehrambenim restrikcijama, radije odbacitedijete i usredotočite se na zdrav pristup hrani

Uzrok viška kilograma nije samo ono što jedemo i količina koju jedemo, nego i pitanje kako smo i koliko fizički aktivni, koliko spavamo, kakvi su nam međuljudski odnosi i kakve su nam vještine upravljanja stresom i emocijama. Sve su to čimbenici koji zajednički utječu na to hoće li netko imati višak kilograma i koliki će on biti. Kako bi riješili taj problem, ljudi posežu za dijetama kao brzim rješenjem koje naizgled nudi brze i opipljive rezultate, no to je samo privid – objašnjava dr.sc. psihologije Anđela Đinđić ističući kako se iza brojnosti dijeta krije porazna činjenica da su neučinkovite.

Također, valja uzeti u obzir i činjenicu da nisu svi ljudi isti. Imamo različite navike, drugačiji metabolizam, godine, spol.

– Ljudi vole dijete jer mi je netko napisao što točno jesti, kada i u kojim količinama, pa pojedinac o tome ne mora razmišljati. No istina je jako jednostavna. Prehrana svakog čovjeka trebala bi se temeljiti na zdravim sezonskim, lokalnim namirnicama u uravnoteženim obrocima koji su redovni i uz svjesno konzumiranje. To znači da je vrlo važno osvijestiti što, kada i koliko jedemo. Mnoge od tih popularnih dijeta zapravo su restrikcijske dijete koje isključuju pojedinu namirnicu ili čak cijele grupe namirnica. To je opasno za zdravlje i može biti vrlo štetno. Restrikcije propisuje isključivo liječnik u svrhu liječenja određenog stanja ili bolesti, pa samoinicijativno izbacivanje namirnica stvara nezdrav odnos prema hrani – ističe dr. Đinđić objašnjavajući kako tijelu trebaju nutrijenti koje možemo dobiti jedino iz raznolike prehrane.

Pritom, naš mozak reagira na glad i restrikcije.

– Raspoloženje postaje razdražljivo, osjećamo manjak energije. Zbog manjak hrane počinjemo opsesivno i previše razmišljati o jelu. Javlja se snažna želja za slatkom ili masnom hranu, a ponekad i za velikom količinom hrane. S druge strane, otežano nam je donošenje odluka, pa čak i onih u vezi hrane i toga što bismo jeli. Mnogi toga nisu svjesni, ali nejedenje i preskakanje obroka ne dovodi do skidanja viška kilograma – poručuje dr. Đinđić

– Također, mnogi koriste kao dijetu ideju o izbacivanju obroka pa tako ne konzumiraju večeru ili doručak. Razlog leži u činjenici da takvi ljudi na hranu gledaju kao na nešto što ih deblja, a to nije istina. Posebno valja istaknuti jo – jo efekt kod dijeta. Ako smo tijelu uskratili hranu, usporava se metabolizam. Zbog toga stalno osjećamo glad, a nejedenjem i restrikcijama narušavamo prirodne signale gladi i sitosti kroz djelovanje hormona grelina i leptina. Tako ćemo stalno imati potrebu ublažiti osjećaj gladi, a to će voditi do prejedanja i još dramatičnijeg povratka kilograma nakon dijete – objasnila je dr. Đinđić preporučujući stoga da se umjesto odabira pojedine dijete ljudi informiraju o zdravim principima prehrane i svjesnom unosu hrane.

Korak na tom putu svjesnosti možda je danas popularno brojanje kalorija koje podrazumijeva da ljudi znaju energetsku vrijednost obroka koje su pojeli.

– To možemo gledati kao alat koji će pomoći osvijestiti nam koliko jedemo, osobito ako smo skloni grickalicama i dodatnim zalogajima nakon obroka. No s druge strane, brojanje kalorija nosi skrivene opasnosti. Naš mozak voli brojeve i ako hranu gledamo isključivo kroz te brojeve te zanemarimo sve druge karakteristike od mirisa do okusa obroka, može se javiti opsesivnost u brojanju kalorija. U toj opsesivnosti može se dogoditi da se kod ljudi naruši odnos prema hrani, a uz druge simptome može se javiti i poremećaju hranjenju. Ako primijetite da izbjegavate društvene situacije jer će ondje možda biti hrane za koju niste sigurni možete li je jesti ili koja je njezina kalorijska vrijednost, ako se osjećate kao da gubite kontrolu u tom smislu, možda imate problem – upozorila je dr. Đinđić objašnjavajući kako brojanje kalorija daje prividni osjećaj kontrole i sigurnosti koji će se urušiti s prvim nekontroliranim zalogajem.

Ako smatrate da imate problem s odnosom prema hrani, svakako se javite liječniku, nutricionistu ili psihologu koji će vam pomoći u načinima kako se suočiti s tim teškoćama. Istražujući svoj odnos prema hrani, bilo bi dobro zapitati se kako jedemo. Ovo su četiri razloga zbog kojih je to važno:

1. Da se povežemo sa svojim tijelom

– Svjesno jedenje potiče dublju vezu s našim tijelom dopuštajući nam da slušamo znakove gladi, sitosti i zadovoljstva – kazala je naša sugovornica.

2. Za bolju probavu

– Svjesno jedenje potiče bolju probavu jer omogućuje tijelu da pravilno apsorbira i obradi hranjive tvari iz hrane – kaže dr. Đinđić.

3. Za svjesnije odluke

– Kada svjesno jedemo, postajemo svjesniji svojih emocionalnih i psiholoških okidača za jelo, što nam omogućuje da donosimo svjesnije odluke – objasnila je dr. Đinđić.

4. Za uživanje u trenutku

– Uživanjem u svakom zalogaju povećavamo zadovoljstvo koje dobivamo tijekom obroka, čineći iskustvo jedenja boljim i ispunjenijim – zaključila je naša sugovornica.