Nutricionistica Herceg Ljubić: Za dijabetes hrana je lijek

U Hrvatskoj je gotovo 400.000 ljudi kojima je dijabetes dijagnoza, a stručnjaci pretpostavljaju da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000 ljudi

Dijabetes je neizlječiva podmukla bolest zbog koje oboljeli neće trpjeti bolove, a manje tegobe i smetnje lako se mogu ignorirati. No isto tako, riječ je o bolesti koja vodi do srčanog i moždanog udara, rizika od amputacije udova, povišenog tlaka, rizika od razvoja sljepoće i niza drugih stanja.

Uz oko 400.000 ljudi u Hrvatskoj koji već imaju dijagnozu, struka smatra da je još trećina oboljelih koji nisu svjesni svog stanja te vjeruju da je najmanje 600.000 ljudi koji se bore s tom bolešću.

Bolest u početku nema simptoma, a tek u kasnijoj fazi javljaju se osjećaj žeđi, učestalo mokrenje, promjene tjelesne mase i druge tegobe. Valja znati i da je dijabetes tipa 1 urođena bolest na čiju pojavu se ne može utjecati, no dijabetes tipa 2 može se spriječiti adekvatnim životnim stilom.

– To prije svega znači da valja pripaziti na uravnoteženu prehranu i redovitu fizičku aktivnost. Prehrana je balansirana na način da je bogata proteinima i mastima, a umjerena kad je riječ o ugljikohidratima. Ljudi s dijabetesom nerijetko ne prate jasne smjernice u prehrani nego pretjeruju u ugljikohidratima, a ako se tome pridruži tjelesna neaktivnost, stvara se začarani krug iz kojeg je teško izaći – objašnjava nutricionistica dr. Ivana Herceg Ljubić.

Kako nastaje dijabetes

Mehanizam nastanka dijabetesa povezan je s problemima proizvodnje inzulina u gušterači. Inzulin omogućuje ulazak molekula glukoze tj . šećera u stanice jetre, mišića i masnog tkiva i njihovu eliminaciju iz krvi. Ako je rad gušterače poremećen i ne proizvodi dovoljno inzulina ili je njegov učinak smanjen, razvija se dijabetes. Međutim, naša sugovornica upozorava kako kod dijabetesa tipa 2 prethodi dugo razdoblje tzv. inzulinske rezistencije, a potom i predijabetesa.

– Ona služi kao alarm da nešto nije u redu te da treba korigirati neke navike u prehrani i aktivnosti. Inzulinska rezistencija je stanje u kojem učinak inzulina slabi, pa ga gušterača pojačano proizvodi. Predijabetes je pak stanje u kojem je metabolizam već poremećena, a nagli povremeni skokovi vrijednosti šećera u krvi počeli su oštećivati krvne žile. Ovdje se promjenom životnog stila još može utjecati na pojavu bolesti – ističe nutricionistica objašnjavajući kako je za dijabetičare i one koji se bore s prehranom važno pripremiti vrlo jasne upute i smjernice.

Vaganje hrane

To znači da se sva hrana treba izvagati dok čovjek ne stekne dojam o kojoj je količini namirnica riječ.

– Ako netko samo naručuje hranu i kupuje u pekari, teško mu je predočiti količinu od 150 grama mesa ili 300 grama povrća. Kako bi približio količinu, preporuka je hranu izvagati, s tim da je važno znati da se namirnice uvijek važu svježe, a ne kad su već pripremljene. Preporuka da je komad mesa veličine dlana ovdje neće biti od koristi te valja precizno izvagati hranu. Nakon 15 – 20 puta taj će čovjek već imati predodžbu količine – kaže naša sugovornica objašnjavajući da će to omogućiti kasniji slobodniji pristup bez vage.

– Sve dok vam obrok izgleda tako da je na njemu pola tanjura povrća, četvrtina tanjura je neka bijela namirnica poput riže, krumpira ili tjestenine, a malo više od četvrtine tanjura je meso, ne biste se trebali bojati dijabetesa. Kad tome pridodate i redovitu aktivnost, slika već puno bolje izgleda – ističe dr. Herceg Ljubić.

Hrana kao pomoć

Kaže i kako postoje namirnice koje će dodatno pomoći ljudima koji se bore s dijabetesom jer smanjuju inzulinsku rezistenciju.

– To je prije svega vitamin D i nove preporuke su ga uključile kao važan suplement u prehrani dijabetičara. Također, povoljna učinak na smanjenje glukoznog peaka je jabučni ocat koji je dobro popiti prije obroka, razmućenog u vodi. To će smanjiti rast vrijednosti glukoze u tom obroku i može pomoći ljudima s inzulinskom rezistencijom u korigiranju stanja. Kod dijabetesa više nema korekcija nego se strogo vojnički moraju pridržavati smjernica koje su dobili – zaključila je naša sugovornica.