Nutricionistica odgovara na pitanje sadrži li deklaracija baš sve sastojke proizvoda
Nutricionistica odgovara na pitanje sadrži li deklaracija baš sve sastojke proizvoda
28.10.2024. | Željka Krmpotić
Zakon kaže da deklaracija mora sadržavati sve sastojke proizvoda, no postoje izuzeci te proizvođač ipak može ispustiti pojedine sastojke
Deklaracija je ključna za svijet potrošača i njihovo zdravlje jer donosi niz važnih informacija. Govori prije svega o sadržaju namirnice koju jedemo, udjelu hranjivih tvari, ali i o energetskoj vrijednosti te drugim nutritivnim aspektima. Oznaka ili dokument koji nazivamo deklaracijom stoga bi trebao sadržavati sve sastojke koje je proizvođač koristio u proizvodnji. Ipak, postoje iznimke.
– Ponekad se neki neaktivni sastojci ili pomoćne tvari ne moraju eksplicitno navesti, posebno ako su prisutni u vrlo malim količinama. Aditivi i konzervansi mogu se navesti grupno ili s pomoću šifri (npr. E- brojevi) umjesto punih naziva. Tu su i proizvodi sa složenim sastojcima. Primjerice, kolač s kremom sastoji se od biskvita i kreme, a svaki od njih sadrži posebne sastojke. U tom slučaju deklaracija može uključivati složene sastojke bez detaljnog navođenja svih pojedinačnih komponenti – objasnila je dipl.ing. i nutricionistica Jordanka Čohar.
Zakon također nalaže obvezno navođenje alergena na vidljivom mjestu.
– S druge strane, dječja hrana, medicinski proizvodi i slični artikli mogu imati specifične zahtjeve za deklaraciju. Dakle, dok bi deklaracija trebala sadržavati sve bitne sastojke proizvoda, uvijek postoji mogućnost da neki manji ili manje značajni sastojci nisu detaljno navedeni. Također, zakonski okviri i regulative se razlikuju od zemlje do zemlje – ističe naša sugovornica.
Deklaracija sadrži informacije o alergenima i bezglutenskim proizvodima
– Alergeni i proizvodi s posebnim prehrambenim svojstvima kao što su bezglutenski proizvodi, podliježu posebnim pravilima deklariranja kako bi se osigurala sigurnost potrošača. Alergeni moraju biti jasno naznačeni na deklaraciji. To uključuje isticanje alergena unutar popisa sastojaka, često podebljavanjem, velikim slovima ili drugim vizualnim načinima kako bi se izdvojili. Prema regulativama u mnogim zemljama, uključujući EU i SAD, mora se navesti prisutnost najčešćih alergena kao što su gluten, kikiriki, orašasti plodovi, mlijeko, jaja, soja, riba, školjke, senf, celer, sezam, sulfiti, lupin i mekušci – objašnjava nutricionistica Čohar.
Deklaracija često uključuje i informacije o mogućoj prisutnosti alergena zbog križne kontaminacije, primjerice kroz upozorenje “Može sadržavati tragove orašastih plodova.”
Bezglutenski proizvodi
– Proizvodi koji su deklarirani kao bezglutenski moraju ispunjavati stroge standarde, što obično znači da sadrže manje od 20 ppm (dijelova na milijun) glutena. Mnoge zemlje imaju službene oznake ili certifikate koje mogu nositi bezglutenski proizvodi. Na deklaraciji takvih proizvoda mora biti jasno naznačeno da su bez glutena. Ponekad se koristi i simbol prekriženog klasa, što je međunarodno priznata oznaka za bezglutenske proizvode – objašnjava naša sugovornica.
Ostali proizvodi sa specifičnim prehrambenim potrebama
Proizvodi bez laktoze: Deklaracija mora jasno naznačiti da proizvod ne sadrži laktozu, bilo putem navođenja “bez laktoze” ili “lactose-free”. Vegan/Vegetarijanski proizvodi: Moraju biti jasno označeni da ne sadrže proizvode životinjskog porijekla (za veganske) ili da ne sadrže meso (za vegetarijanske proizvode). Organski proizvodi: Također, proizvodi označeni kao organski moraju zadovoljiti specifične standarde uzgoja i obrade.
Gdje ljudi najčešće griješe kod čitanja deklaracije i kako to izbjeći?
Čitanje deklaracija proizvoda može biti izazovno zbog složenih informacija i specifičnih oznaka, a naša sugovornica upozorila je gdje ljudi najčešće griješe i kako doskočiti tim greškama.
– Ljudi često ne čitaju sitan tisak, gdje se mogu nalaziti važne informacije o alergenima, aditivima ili prehrambenim vrijednostima. Pažljivo pregledajte popis sastojaka. Obratite posebnu pažnju na prve sastojke na popisu jer su oni prisutni u najvećim količinama. Nadalje, potrošači ponekad ne prepoznaju nazive ili funkcije određenih sastojaka, posebno kemijskih spojeva i aditiva. Zato je bitno informirati se o uobičajenim aditivima i njihovim E-brojevima – kazala je nutricionistica savjetujući da ako niste sigurni, koristite aplikacije ili web stranice koje objašnjavaju sastojke.
Objasnila je i da dio potrošača također zanemaruje informacije o alergenima, što može biti opasno za one koji imaju alergije.
– Zato treba pažljivo pregledati cijeli popis sastojaka i tražiti jasno istaknute alergene. Mnogi također pogrešno tumače oznaka “bez glutena” ili “bez šećera” te pretpostavljaju da one znače kako je proizvod potpuno zdrav ili prikladan za specifične vrste dijeta, no to nije točno. Treba provjeriti dodatne informacije na deklaraciji, poput ukupne kalorijske vrijednosti i ostalih sastojaka, kako biste dobili potpunu sliku o proizvodu. Pogrešna je i pretpostavka da su svi proizvodi iste vrste identični po sastavu. Treba usporediti deklaracije različitih brendova ili varijanti proizvoda kako biste odabrali onaj koji najbolje odgovara vašim potrebama – istaknula je nutricionistica.
– Gledanje samo ukupnih kalorija ili hranjivih tvari, bez obraćanja pažnje na preporučenu veličinu porcije, također je pogrešan pristup. Uvijek treba provjeriti kolika je preporučena porcija i izračunati hranjive tvari prema količini koju se stvarno konzumira. Provjerite kalorije, masti, šećere, proteine i vlakna u odnosu na vaše dnevne prehrambene potrebe. Uvijek provjerite rok trajanja i preporučene datume upotrebe. Koristite mobilne aplikacije ili web stranice koje mogu skenirati bar kodove i pružiti dodatne informacije o sastojcima i nutritivnim vrijednostima – preporučila je Čohar objašnjavajući kako je korisno naučiti značenje određenih oznaka poput “organsko”, “bez GMO-a”, “light” i slično.
– Pridržavajući se ovih savjeta, možete izbjeći uobičajene greške i osigurati da razumijete što točno unosite u svoje tijelo – zaključila je nutricionistica.
Dijeta bez ugljikohidrata, bez glutena, bez šećera, bez kruha, bez mlijeka, bez orašida… Brojni ljudi propagiraju različite vrste prehrambenih obrazaca koje nazivaju dijetama ograničavajući ili posve zabranjujući unos određenih namirnica
Trendovi se mijenjaju i pitanje ljepote ovisi o trenutku. Međutim, na društvenim mrežama već godinama se prikazuju nerealni standardi ljepote ljudskog tijela i to podjednako utječe na žene i na
Dobra je vijest ipak da pretežito jedemo plavu ribu, potom sipe, lignje i hobotnice, te nakon njih oslić, bakalar i slične vrste ribe. Rezultati su to istraživanja Ministarstva poljoprivrede koje