Zagrebačka znanstvenica objasnila je što je to funkcionalna odjeća

Posljednjih godina sve se češće spominje funkcionalna odjeća, a govori se i o korištenju nanotehnologije u proizvodnji sportske opreme i odjevnih predmeta

Kupujući sportsku odjeću, sigurno ste naišli na pojam “funkcionalna odjeća” pitajući se o čemu je točno riječ i kako ona može pomoći u boljoj izvedbi ili rezultatima i ciljevima. Prof. dr. sc. Ivana Salopek Čubrić redovita je profesorica na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno-tehnološkom fakultetu i voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta Tekstilni materijali za povećanu udobnost u sportu – TEMPO koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Objasnila je o čemu je zapravo riječ.

– Funkcionalnom odjećom smatra se odjeća kojoj je svrha zadovoljiti potrebu za posebnom funkcionalnošću i prilagodljivošću specifičnim uvjetima u kojima se odjeća nosi. Ranije je funkcionalna odjeća bila svojevrsna privilegija posebnih područja ljudskih djelatnosti, primjerice vatrogasna, vojnička ili radna odjeća. Napretkom u segmentu znanstvenog istraživanja u području projektiranja tekstila, povećanjem kupovne moći, ali i svijesti pojedinaca o nužnosti bavljenja sportskim aktivnosti bilo u aktivnom ili rekreativnom pogledu, značajni su iskoraci napravljeni u segmentu funkcionalne odjeće. Sportska funkcionalna odjeća prilagođava se pojedinom sportu. Ovisno o sportu, može primjerice biti vodootporna, s iznimnom toplinskom izolacijom, selektivno propusna ili gotovo u potpunosti propusna za olakšavanje prijenosa akumuliranog znoja na koži sportaša – kaže prof. Salopek Čubrić.

Osim upijanja znoja, kod funkcionalne odjeće kupac traži i značajke koje će poboljšati sportsku izvedbu, potaknuti regeneraciju nakon treninga i općenito olakšati aktivnost kojom se bavi.

Vrste materijala

Takva odjeća izrađuje se od prirodnih, sintetičkih ili pak mješovitih materijala u kojima su u određenim omjerima miješana vlakna. Prirodni materijali ugodni su za kožu te po prirodi imaju antibakterijska svojstva i dobro upijaju znoj. Među njima je, primjerice, pamuk. Riječ je o vlaknima koja nisu namijenjena za visoku razinu aktivnosti jer se materijal sporo suši. S druge strane, vlakna od bambusa mogu podnijeti aktivnost jer odvode znoj od tijela i brzo se suše te su otporna na UV zračenje, no otpornost na habanje je smanjena. Merino vuna je pak dobro poznata kao odlična podstava odjeće za zimske uvjete zahvaljujući izvrsnim termoregulacijskim i antibakterijskim svojstvima, pa se često koristi u izradi donjeg rublja za hladnije uvjete. Sportašima je značajka upijanja znoja ključna, a merino vuna je posebno učinkovita po tom pitanju. Među poznatijima je i viskoza čija su vlakna vrlo ugodna i za razliku od pamuka imaju odlična svojstva upijanja znoja, no materijal nije za odjeću korištenu u izvedbenim sportovima.

Sintetski materijali pak izvrsni su u odvajanju znoja i brzom sušenju, pa su među njima poznatiji akril, coolmax, elastan, poliamid, poliester, polipropilen i slični. Poliester je, primjerice, poznat po zadržavanju neugodnih mirisa i manjoj toplinskoj izolaciji, dok poliamid slabije upija vlagu. Elastan se obično kombinira s drugim materijalima dok je akril zapaljiv.

Značajke materijala

Otpor materijala prolazu vodene pare označava se tzv. RET vrijednošću koja je istaknuta na etiketi. Ako je RET niži od 6, materijal dobro propušta vodenu paru, dok vrijednost veća od 20 označava materijal koji uopće nije propustan i noseći ga imate dojam kao da ste odjenuli plastičnu vreću. Osim toga, vrlo je važna stavka održavanje tjelesne temperature zimi kroz količinu zraka koju zadržava između tkanine i tijela, što je osobito važno za planinare, odnosno hlađenje tijela u ljetnim mjesecima.

Danas se sve više govori i o nanotehnologiji u proizvodnji sportske odjeće.

– Nanotehnologija se definira kao skup različitih disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primjenom struktura i sustava u području do 100 nanometara. Prvi međunarodni sastanci o nanotehnologiji održani su 1990. godine u Baltimoreu, što se smatra začetkom ove tehnologije. Nanotehnologija nudi ogroman potencijal za razvoj sportske odjeće i opreme jer daje doprinos povećanju sigurnosti i učinka sportaša. Nanomaterijali se integriraju u razne sportske artikle, jer su lagani, čvrsti, doprinose smanjenju trenja i povećanju otpornosti na habanje – objasnila je prof. Salopek Čubrić.

Održavanje funkcionalne odjeće

Kao i kod drugih odjevnih artikala, obratite pozornost na upute proizvođača na etiketi. Zahvaljujući značajkama materijala, nerijetko je preporuka da se takva odjeća pere ručno, a uglavnom nije namijenjena za sušenje u sušilici.