Organizatorica Petra: Živim Zero Waste u svim segmentima života

Zagrebačka KonMari konzultantica za organizaciju interijera, Petra Pupić, otkrila nam je kako u suvremeni život unijeti Zero waste filozofiju

Zero waste sve je popularniji način života osviještenih ljudi koji smatraju da svojim ponašanjem mogu utjecati na klimatske promjene i zagađenje okoliša. Ideja je stvarati što manje otpada i poticati ponovnu upotrebu predmeta.

Zero waste principi

– Nije ideja da svi živimo potpuno bez ikakvog otpada jer je u suvremenom društvu to gotovo nemoguće postići, nego je važno da svatko za sebe vidi u kojem segmentu može implementirati neke promjene koje će voditi do što manje stvaranja otpada. Recimo, kuhinja i kupaonica su mjesta u kući u kojima se zaista može na više načina stvoriti okruženje bez otpada – objašnjava Petra Pupić (35), certificirana KonMari konzultantica za organizaciju interijera.

KonMari metoda nazvana po utemeljiteljici, japanskoj savjetnici Marie Kondo, zagovara smisleno uređenje i organizaciju doma ili radnog prostora uz okruživanje predmetima koji izazivaju osjećaj radosti. Taj se osjećaj prelijeva i na druge aspekte života.

– Tu filozofiju uređenja doma nadogradila sam konceptom koji omogućuje bolju kontrolu onoga što unosimo i iznosimo iz svog prostora. Mnogi će donijeti stvari u svoj prostor, no teško ih je poslije izbaciti jer ljudi nisu svjesni da treba redovito raščišćavati. Pritom ne govorimo o brisanju prašine, nego o uklanjanju viška stvari iz kuće – objašnjava Petra koja klijentima savjetuje da na ulazu u stan drže tri kutije.

Ne bacajte – prenamijenite

Svaka od njih ima svoju namjenu, ovisno o vrsti premeta koje ćete u njih odlagati.

– U prvoj su kutiji stvari koje nam više ne trebaju i koje ćemo darovati. U drugoj su kutiji one koje ćemo popraviti, a u trećoj one koje unosimo u dom i tek trebamo razmisliti gdje im je mjesto. No već se ovdje primjenjuje zero waste filozofija. Stvarima koje više ne želimo dajemo drugu svrhu, zadržavamo one koje ćemo prenamijeniti ili popraviti, a recikliramo one koje su ispunile svoju svrhu – kaže Petra objašnjavajući kako se gotovo sve u kućanstvu prije konačnog bacanja može iskoristiti na neki nov način.

– Primjerice, osobno sam pronašla novu namjenu za stare kišobrane pa sam kolegicu krojačicu zamolila da od materijala koji skine sa žica izradi fantastične torbe za tržnicu. Izvrsne su za vlažne namirnice poput salata jer se poslije korištenja jednostavno isperu i osuše te se mogu ponovo koristiti. Od starih jastučnica mi je također napravila male tekstilne spremnike za šminku. Osobno, stare majice koristim kao krpe ili pak u kuhinji od njih izrađujem spužvice koje koristim za pranje posuđa – objašnjava Petra i dodaje kako za redovitu higijenu i sredstava za čišćenje također nisu potrebne skupe kemikalije.

Zamjena za kemikalije

– Perem kosu sodom bikarbonom i brašnima. Kosa je nakon faze prilagodbe jednako čista kao i kad se pere šamponom, a nema otpada i težih kemikalija. Za pranje tijela izrađujem vlastite krute i tekuće sapune a za skidanje šminke je lako napraviti emulziju koja se sastoji od ulja i polisorbata. Recimo, za čišćenje koristim također sodu bikarbonu, alkoholni ocat ili bioenzim koji se radi od ostataka voća i povrća od kuhanja. Razumijem da netko možda nema vremena ni volje prati kosu sodom bikarbonom, no svatko može oprati i očistiti kadu ili tuš sodom bikarbonom radije nego skupim kemikalijama u plastičnim spremnicima. Kad bi svi to radili, svijet bi bio bolje mjesto – kaže Petra.

Dodala je i kako u kuhinji, umjesto stalnog korištenja i bacanja papira za pečenje, domaćice mogu kupiti jednostavnu silikonsku podlogu za pečenje koja se koristi višekratno. Osim što je trajna, ne zauzima prostor i u konačnici ispadne jeftinija. Korištenje metalnih slamki, šalice to go, krpe umjesto papirnatih ubrusa, platnenih vrećice za nabavu, ručnik ili krpu umjesto plastičnog cjedila za suđe su samo od nekih sitnica koje možemo zamijeniti. Malo veće korake uključuje izrada svog kruha, mlijeka ili jogurta. Upravo je želja za boljim svijetom osnovna motivacija iza takvog načina života.

Osobna odluka

– Pogledala sam puno dokumentaraca i osvijestila što ljudi rade drugim ljudima, okolišu te životinjskom i biljnom svijetu. Svatko od nas ima odgovornost. Naravno, živimo ubrzano i ne možemo uz takav životni ritam promijeniti baš sve, ali možemo uzeti popis svega onoga što radimo pogrešno i promijeniti ono što nam se čini laganim. To bi već bio veliki korak – smatra Petra koja u svom radu klijentima koji su zainteresirani može ponuditi savjete oko zero waste načina života ili makar smanjenja otpada koji stvaramo.

– Naravno, nikome ništa ne namećem. Usput, kao dio posla, spomenem i mogućnosti kako smanjiti otpad. Netko neće imati volje za tim područjem a netko će se zainteresirati, oboje je u redu – zaključila je Petra.