Špilja Veternica po veličini je četvrta u Hrvatskoj i ondje živi 18 vrsta šišmiša
Špilja Veternica po veličini je četvrta u Hrvatskoj i ondje živi 18 vrsta šišmiša
17.05.2024. | Željka Krmpotić
Uz stručno vodstvo, špilja Veternica posjetiteljima nudi nešto drugačiji uvid u podzemlje Medvednice i priča priču o davnoj prošlosti
Povijesne ostatke Panonskog mora u svojoj nutrini sakrila je Medvednica koja je nekad bila otok, a špilja Veternica u svojim gotovo dva milijuna starim stijenama čuva fosile školjaka i morskih ježinaca, ali i druga povijesna blaga.
Duga je 7,1 kilometara, a od toga je 380 metara uređeno i otvoreno za obilazak uz stručno vodstvo. Idealna je za obiteljski izlet i jednako zanimljiva djeci svih uzrasta.
Kako doći do špilje
Do špilje možete doći na dva načina – autobusom iz Gornjeg Stenjevca, a zatim planinarskom stazom koja vodi dolinom potoka Dubravica. Također, automobilom možete doći do Ponikvi odakle stazom uz planinarski dom Glavica laganom šetnjom stižete do Veternice.
Staza nije zahtjevna i u toj kratkoj polusatnoj šetnji možete uživati u mirisima i zvukovima šume – kesteni su u cvatu, a brojne ptičje vrste natječu se u tome koja će ljepše i glasnije cvrkutati.
Staza je idealna i za manju djecu jer je većim dijelom puta ravna i prostrana. Od planinarskog doma spuštate se nešto strmijom stazom i stepenicama, a ulaz u špilju sakrio se iza velikih željeznih vrata koja ondje štite povijesno naslijeđe i šišmiše.
Portal u drugi svijet
U upravi Parka prirode Medvednica ističu da su to jedina “bat – friendly” vrata u Hrvatskoj jer šišmišima omogućuju nesmetan prolaz i komunikaciju s vanjskim svijetom istovremeno ih štiteći od nezvanih gostiju.
Stručnjaci su zabilježili čak 18 vrsta šišmiša koje ondje dolaze povremeno, a 12 vrsta stalno zimuje u špiji. Nekad je špilja bila otvorena i svatko je u nju mogao ući, pa su pojedinci to iskoristili kako bi otkidali komadiće stalaktita te su posve opustošili taj fond unatoč činjenici da je od 1979. godine špilja zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i vrijedno arheološko nalazište.
Špilja Veternica hladna je cijele godine
Metalna su vrata zapravo portal u drugi svijet koji doslovno počinje odmah iza njih. Valja imati na umu da je tijekom cijele godine temperatura u špilji stabilnih 10 stupnjeva Celzijevih, pa ponesite dodatne veste kako se ne biste pothladili.
Prilikom kupnje ulaznice dobit ćete kacige koje će vam dobro doći u zaštiti glave prilikom provlačenja kroz niske dijelove špilje, a kako je na pojedinim mjestima blatno i sklisko tlo, poželjna je sportska ili planinarska obuća.
Već na ulazu dočekat će vas nekoliko šišmiša koji će zalepršati oko vas dok se spuštate strmim stepenicama koje vas uklesanim uskim puteljkom vode do prve veće “prostorije” koju su nazvali Koncertna dvorana. Ondje su se nekad zaista održavali koncerti klasične glazbe jer je akustika odlična.
Ujedno, to je mjesto na kojem se vidi gdje je voda prodirala kroz stijene stvarajući mali slap na kraju kojeg je udubina nalik zdencu. Brojni turisti ondje ubacuju novčiće za sreću i prozvali su ga Zdencem želja u nadi da će im ispuniti koju.
Utočište za životinje i ljude
Uprava Parka obogatila je dojam špilje zvučnim efektima sa senzorom, pa tako obilazak upotpunjuju zvukovi kolonije šišmiša ili pak rike špiljskog medvjeda čije kosti također možete vidjeti, makar i kao replike.
Naime, velika špilja služila je kao utočište brojnim životinjama koje su ondje tražile zaklon, uključujući medvjede.
U dubljim dijelovima su pronašli 20.000 godina staru čeljust špiljskog medvjeda zarobljenu u kamenu.
Pretpostavlja se ipak da su je s površine donijele vode koje su prodirale u špilju, pa je ondje zaglavila i ostala budući da medvjedi vjerojatno nisu ulazili toliko duboko.
I ljudi su poznavali špilju, pa su ondje pronađeni brojni artefakti iz perioda krapinskog neandertalskog pračovjeka stari oko 40.000 godina, ali i razni ostaci prisustva ljudi iz doba paleolitika, neolitika, pa sve preko rimskih novčića i uporabnih predmeta. Kako bi djeci dočarali život praljudi, iz uprave parka u jednom su dijelu špilje smjestili dvojicu neandertalaca uz prikaz ognjišta.
To je ujedno mjesto na kojem će vodič na manje od minutu ugasiti svjetla kako bi posjetitelji stekli dojam života u takvoj vrsti mraka. Osjećaj uopće nije ugodan, no pomaže ako se fokusirate na zvukove, baš kao šišmiši.
Fosili i sila prirode
Odličan vodič upozorit će vas i na fosile u kamenu te objasniti kako je voda napravila nevjerojatne kupole i oblike unutar špilje. Tako je nastao i ovaj kameni slap koji je voda oblikovala desecima tisuća godina.
Na kraju dijela otvorenog za obilazak u stijeni je jedva primjetan puteljak kojim se, ispričao nam je vodič, speleolozi i drugi stručnjaci provlače kako bi doprli do udaljenijih dijelova ovog labirinta u kojem žive i neke endemske vrste. Obilazak traje između 45 i 60 minuta dobro utrošenog vremena.
Mađarska prijestolnica Budimpešta od Zagreba je udaljena samo četiri sata lagane vožnje automobilom, a odlična je destinacija za vikend izlet, osobito ako usput stanete i u drugim manjim gradovima. Cijene