Sjedilački način života u mladosti nosi rizik od bolesti srca u kasnijoj dobi

Znanstvena istraživanja pokazala su da sjedilački način života i neaktivnost opterećuju srce i nose rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti

Nije tajna da je sjedilački način života postao glavni obrazac životnog stila od djetinjstva, a nedavna finska studija bavila se pitanjem kako to utječe na srce i krvožilni sustav tijekom odrastanja i u kasnijoj dobi.

Rizici i komplikacije

Pokazalo se da visoke razine sjedilačkog ponašanja i tjelesne neaktivnosti od djetinjstva opterećuju srce u adolescenciji. Visoko opterećenje srca nosi povećani rizik od komplikacija kao što su zatajenje srca i druge bolesti srca. U svjetlu tog otkrića, povećanje umjerene i snažne tjelesne aktivnosti od djetinjstva nadalje posebno je važno u prevenciji srčanih bolesti.

Problemi u adolescenciji

U zajedničkoj studiji Fakulteta sportskih znanosti na Sveučilištu Jyväskylä i Instituta za biomedicinu na Sveučilištu Istočne Finske, sjedilačko ponašanje i tjelesna aktivnost pratili su od djetinjstva do adolescencije tijekom osam godina. Studija je pokazala da su adolescenti koji su akumulirali visoku razinu sjedilačkog ponašanja i niske razine umjerene do snažne tjelesne aktivnosti od djetinjstva nadalje imali veće opterećenje srca u adolescenciji, piše ScienceDaily. Opterećenje srca bilo je osobito visoko kod adolescenata koji su akumulirali niske razine snažne tjelesne aktivnosti.

Viši postotak tjelesne masti

Osim toga, visoke razine sjedilačkog ponašanja i niske razine tjelesne aktivnosti bile su povezane s višim ukupnim postotkom tjelesne masti. Postotak tjelesne masti djelomično objašnjava povezanost između sjedilačkog ponašanja, tjelesne aktivnosti i opterećenja srca. Lagana tjelesna aktivnost nije bila povezana s opterećenjem srca.

Sjedilački način života kao rizik za zdravlje

Rezultati naglašavaju važnost povećanja tjelesne aktivnosti, osobito umjerene i snažne aktivnosti, smanjenja sjedilačkog ponašanja i sprječavanja prekomjerne težine od djetinjstva kako bi se spriječile bolesti srca.

– Mladi provode devet do deset sati dnevno u sjedećem položaju, a samo jedan od deset adolescenata ima 60 minuta dnevne umjerene do snažne tjelesne aktivnosti. To su zabrinjavajuće brojke. Visoke razine dnevne umjerene do snažne tjelesne aktivnosti trebale bi biti normalan dio djetinjstva i adolescencije jer poboljšavaju zdravlje srca, ali i opću dobrobit – kaže dr. Eero Haapala s Fakulteta za sport i zdravstvene znanosti na Sveučilištu Jyväskylä.

Svjesni težine problema, o istoj su temi prije nekoliko godina raspravljali u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji suočeni s činjenicom da djeca sve više vremena provode pred ekranima i sve manje spavaju. Izdali su tada preporuke i smjernice o kretanju za djecu najmlađe dobi. Potiču tako svakodnevnu aktivnost beba u dobi od godinu dana kroz igre na podu, dok ističuda djeca te dobi uopće ne bi trebala boraviti pred televizorom ni drugim ekranima. U dobi do dvije godine mališani bi trebali biti aktivni barem 180 minuta u danu kroz trčanje, igru i druge aktivnosti – bez ekrana.

Djeca u dobi od 3 do 5 godina

Kretanje: najmanje 180 minuta na dan, najmanje 60 minuta intenzivnije fizičke aktivnosti kao što su plivanje, bicikliranje, trčanje i druge slične aktivnosti

Spavanje: 10 do 13 sati dnevno (opcionalno, ali uključujući s popodnevnim spavanjem); vrijeme odlaska na spavanje treba biti redovito i treba ga poštivati

Vrijeme pred televizorom ili sjedenje: najviše jedan sat na dan ako baš morate, no preporuka je radije da kvalitetno provedete vrijeme s djecom kroz razgovor, pričanje priča i druženje.

Nova studija temelji se na istraživanju o tjelesnoj aktivnosti i prehrani kod djece (PANIC) provedenoj na Institutu za biomedicinu na Sveučilištu Istočne Finske. Sjedilačko ponašanje i razina tjelesne aktivnosti pratili su tijekom osam godina od djetinjstva do adolescencije kod 153 adolescenta. Funkcija i napor srca mjereni su u adolescenciji. Studiju su objavili u časopisu Journal of the American Heart Association.