Daliborka Lesar: Među prvima u Hrvatskoj uvela sam program mršavljenja za učenike
Daliborka Lesar: Među prvima u Hrvatskoj uvela sam program mršavljenja za učenike
10.06.2024. | Željka Krmpotić
Profesorica tjelesne i zdravstvene kulture u Ugostiteljsko turističkoj školi u Osijeku osmislila je program mršavljenja za učenike koji se bore s težinom
Daliborka Lesar već je 17 godina profesorica tjelesne i zdravstvene kulture u Ugostiteljsko turističkoj školi. Potaknuta lockdownom i ograničavanjem kretanja, s kolegama je osmislila testiranje kojim bi pokazali u kakvoj su fizičkoj spremi učenici srednjih škola diljem Hrvatske.
– Uz mene, još su troje kolega i kolegica na isti način testirali djecu u svojim školama. Obuhvatili smo ukupno 500 učenika srednjih škola te smo ih podijelili u tri grupe. U prvoj hrupi su bila djeca koja treniraju neki sport, u drugoj djeca koja su nekad trenirala, a u trećoj oni koji nisu nikad trenirali. Test se sastojao u tome da su unutar tri minute morali istrčati određenu udaljenost – objašnjava prof. Lesar dodajući kako su najbolje rezultate postigli učenici koji treniraju, a najslabiji rezultati su postigli učenici koji nikada nisu ništa trenirali.
Program mršavljenja za učenike
– Nastavno na ovu činjenici i psihofizičko stanje učenika koji se ne bave nikakvim aktivnostima, a među kojima je zastupljena i pretilost, nastala je nova ideja. Pokrenula sam na razini škole projekt koji traje tijekom cijele nastavne godine i uvrstili su ga u godišnji program rada škole. Za projekt pod nazivom Individualizacija u nastavi s pretilim učenicima – Imam cilj treniram! napisali smo godišnji kurikulum – objašnjava prof. Lesar i ističe kako je u kurikulumu individualizirani program za svakog učenika koji mu se dobrovoljno priključi, sadrži treninge i vježbe koje omogućuju napredak.
– Kad učenik prihvati program, razgovaramo s roditeljima koji također pristaju da njihovo dijete pohađa program vježbanja, a pristaju i na promjenu prehrane. Nakon inicijalnog testiranja učenika na početku školske godine slijedi individualni razgovor s djetetom. Program se sastoji od jednostavnih vježbi s rekvizitima ili bez njih – kaže prof. Lesar.
Uz redovitu aktivnost, ključna je promjena prehrambenih navika. Učenik bi trebao jesti uravnotežene obroke.
– Kad je riječ o aktivnosti, učenik vježbe izvodi tijekom svoje nastave tjelesne i zdravstvene kulture uz moj nadzor. Pratimo napredak mjereći obujam određenih dijelova tijela te rezultate upisujemo u isprintanu karticu jedanput na mjesec. To omogućuje cjelogodišnji uvid u podatke. Uz izmjene pojedinih vježbi, učenik nakon nastave radi sam. Preko mobilne aplikacije uz timer odrađuje vježbe. Ovim načinom učenik stječe naviku svakodnevne aktivnosti i rekreacije te nakon školovanja stječe naviku samoinicijativnog vježbanja i nastavlja treniranje – objašnjava prof. Lesar koja također radi kao osobna trenerica te se svakodnevno susreće s klijentima kojima je cilj gubitak tjelesne težine.
– Ako povučemo paralelu, od 70 sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture tijekom školske godine, to je ukupno 70 treninga za pojedinog učenika. Valja uzeti u obzir da je pretilim učenicima redovni program nastave TZK odbojan jer im se teško uklopiti i prilagoditi određenim motoričkim sposobnostima, a pogotovo postignućima gdje moraju zadovoljiti određene CRO fitove norme – ispričala je prod. Lesar navodeći kako ovakav pristup djeci smanjuje pritisak ili strah koji obično imaju zbog provjeravanja i vrednovanja postignuća u nastavi.
Suradnja s djecom i roditeljima
– Učeniku vrednujem odgojne učinke, što ga dodatno motivira i na takav način zaključujem najbolju ocjenu. Što se tiče prehrane učenika, dogovorili smo zdrave obroke u kantini škole. Učenici imaju dostupne zdrave obroke tijekom boravka u školi, a na izbor imaju zobene kaše s jogurtom, tortilje s piletinom i povrćem i slično, iako uglavnom nose unaprijed pripremljene obroke u školu – priča profesorica.
Također, pokrenula je inicijativu da se u školi uvede dodatni, treći sat tjelesne i zdravstvene kulture.
– Ako se osvrnemo na činjenicu kako se srednjoškolci u jako malom postotku bave sportom ili su minimalno aktivni, uvođenje trećeg sata omogućilo bi zadovoljenje potrebe za kretanjem. Različiti su razlozi zbog kojih učenici nisu aktivni. To može biti demotiviranost, loše navike zbog tehnologije, preveliki iznosi za članstvo po klubovima slično – nabraja prof. Lesar.
Kaže kako su ipak na kraju samo dva glavna razloga pretilosti, a to su smanjeno kretanje i loša prehrana.
Odgovornost struke
– Smatram da smo mi dužni našoj mladosti dati mogućnost, naučiti ih, savjetovati, pružiti primjer dobre prakse, motivirati ih i pomoći im iskustvom, znanjem i vještinama. Zajedno možemo puno učiniti – mislim na struku, ako se svi potrudimo dati šansu i stvoriti dobre navike te podržati učenike u tome. U nastavi vidim kako se i ostali učenici ponekad priključuju učeniku koji je u individualizaciji, te skupa vježbaju iz znatiželje. Sve je to dobar odjek, jer se time primijeti koliko je program prihvaćen i kako učenik ima podršku cijelog razreda – ističe naša sugovornica objašnjavajući kako je individualni rad bolji od grupnog treninga jer se može posvetiti pojedincu i njegovim potrebama.
– U ovih 10 godina rada kao osobna trenerica postizala sam s klijentima vrhunske rezultate, a rekord drži gospođa koja je skinula 40 kilograma viška. Trening je planiran po mišićnim skupinama, najmanje triput na tjedan, a rezultate pratimo mjerenjem obujma određenih dijelova tijela i to sve bilježimo na kartice svaka tri tjedna. To je motivacija – kaže trenerica.
– Sretna sam i zadovoljna kad gledam u napredak koji zajedno ostvarujemo, pogotovo kad se promijene navike u prehrani. Prehrana je vrlo jednostavna. Hrana je kroz dan podijeljena u 5- 6 obroka uz cjelodnevnu konzumaciju vode ili nezaslađenih čajeva. Trening je uvijek dobar izbor i valja osluškivati tijelo. Trebao bi biti ugodno težak, a osjećaj koji ljudi postižu nakon treninga uglavnom je snaga i sreća – zaključila je trenerica.
Među najučestalijim zdravstvenim tegobama modernog svijeta su bolovi u leđima, a znanstvenici procjenjuju da će od njih patiti čak 90 posto ljudi najmanje jedanput u životu. Ujedno, to je najčešći
Dubai ima 3,3 milijuna stanovnika i iz minute u minutu taj je broj sve veći. Riječ je o jednom od najpopularnijih turističkih odredišta te najnaseljenijem gradu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima,
Ozljede u teretani su, u usporedbi s drugim sportovima poput nogometa ili košarke, vrlo rijetke. No mogu se pojaviti određene teškoće i ozljede, najčešće u području ramena, leđa i koljena