Igor Bajtl: Prodišite uz ovih 5 koraka za pravilno disanje

Disanje je refleksno i prirodno, no pitanje pravilnog disanja puno je kompleksnije od običnog udaha ili izdaha pa stoga mnogi ljudi ne dišu pravilno

Igor Bajtl (49) iz Rijeke bavi se brdskim trčanjem i stručnjak je za tehnike disanja i pravilno disanje. Njegova transformacija započela je 2018. godine kada je tijekom utrke slomio kuk.

– Pronašao sam terapeuta koji me pogledao i rekao mi je da je moja ozljeda rezultat grča cijelog tijela te da bih prije klasičnog liječenja trebao razmisliti o tome što radim sa svojim životom i zašto sam toliko nezadovoljan. Razmišljajući o njegovim riječima, počeo sam tražiti način kako iskoristiti vlastiti um na tom putu iscjeljenja – prisjetio se Igor koji je počeo čitati različite autore za koje je mislio da bi mu mogli pomoći na tom putu.

Važnost disanja

– Naišao sam tako na knjigu dr. Joea Dispenze, neuroznanstvenika koji se bavio istraživanjem utjecaja placeba. Čitajući njegove radove, otkrivao sam kako je disanje važno za cijeli živčani sustav, protuupalne procese, regeneraciju tijela i sve važne tjelesne funkcije. Ta me tema izrazito privukla i počeo sam je dublje proučavati,. Kroz sve to mijenjao sam sebe jer sm ustanovio da sam nepošten prema sebi. Nikad nisam bio u stanju odbiti nešto što mi se ne sviđa, radio sam posao u kojem sam bio posve prazan i uvijek sam se morao dokazivati drugima kako bih sebi i njima dokazao da vrijedim – priča Igor.

Iako naizgled nije bio nezadovoljan ni tužan, emocionalne teškoće su se gomilale umjesto da se s njima suočio.

– Sve to utječe na zdravlje, a kod mene je rezultiralo snažnim grčem tijela koji je doveo do ozljede kuka. Shvatio sam da moram biti nježniji prema sebi. Promijenio sam posao i počeo slušati moje autentično “ja”. U svemu tome sam upisao Oxygen institut, jedan od najpoznatijih svjetskih instituta za disanje u Irskoj. Počeo sam s online tečajevima, no kako sam napredovao i nadograđivao znanje, došao sam do razine master class instruktora te sam postao mentor drugim trenerima – kazao je Igor.

Nepravilno disanje

Diplomski rad bio je upravo na temu brdskog trčanja i protokola respiratornih tehnika u trčanju i aerobnim sportovima. Osvijestio je tako vlastito disanje i primijenio znanje u sportu kojim se rekreativno bavi, a svojim znanjem kroz edukacije i radionice pomaže drugima.

– Više od 70 do 80 posto zapadnjačke populacije u dobi od 27 do 50 godina diše disfunkcionalno, odnosno nepravilno. Njihov je respiratorni obrazac previše brz i zapravo hiperventiliraju. Posljedica tog nepravilnog disanja u većini je slučajeva stres i ubrzan način života – istaknuo je Bajtl dodajući da tehnika disanja utječe na tijelo i na um, ne samo kroz biokemijsku procjenu i razinu kisika u krvi, nego i razinu ugljičnog dioksida u izdahu.

– Valja ustanoviti diše li pojedinac ramenim pojasom ili iz trbuha, diše li na nos, aktiviraju li se mišići koji bi trebali i tu je još cijeli niz parametara na koje valja obratiti pozornost. Posljedice nepravilnog disanja mogu varirati kroz široku lepezu simptoma, od glavobolje do loše oksigenacije tijela i činjenice da organi ne dobivaju dovoljno kisika – upozorava Bajtl.

Ispravne tehnike disanja

Naš sugovornik kaže kako u svega pet točaka čovjek može kontrolirati disanje i omogućiti ispravan obrazac.

1. Udah

– Nazalni udah, dakle udah na nos je vrlo važan. Stoga disanje uvijek započinje dubokim udahom na nos – kaže Bajtl.

2. Disanje iz trbuha

– Prilikom udaha valja obratiti pozornost na to da se aktivira trbuh, bez dizanja ramena – ističe naš sugovornik.

3. Pripazite na dužinu udaha

– Dužina udaha treba trajati onoliko dugo koliko vam je ugodno, ali nikako da nastavak disanje ide iz ramena. Ne naprežite se, nego dopustite da udah klizi prirodno i lagano – upozorava Bajtl.

4. Svjesnost udaha

– Kad ste udahnuli, zadržite dah na sekundu ili dvije te osvijestite taj trenutak i vlastito disanje – preporučio je Bajtl.

5. Lagani izdah

– Izdah je najvažniji za fizičko i mentalno funkcioniranje. Izdišite onoliko dugo koliko je ugodno, no ne brzajte i ne hiperventilirajte. Izdahnite nježno kao da imate ispred sebe plamičak svijeće i morate paziti da se on ne pomakne. Izdisaj treba biti spor i lagan – savjetovao je naš sugovornik.

To vrijedi za disanje u mirovanju, no ako je tijelo u aktivnosti, pravila se mijenjaju.

– Tada se količina disanja usklađuje s otkucajima srca. Naime, otkucaji određuju brzinu kojom dišemo. Ima i drugih parametara, ali ovo je načelno. Ako trčimo brzo i otkucaji su nam 160 i više, dišemo na usta. Ako su otkucaji niži, udisaj je na nos, a izdisaj na usta. No u svakom slučaju vrlo je važno osvijestiti sadašnji trenutak, opustiti se i dobro pripremiti. Isto vrijedi i za javne nastupe, osim što kod njih valja udisati i izdisati na usta. Ljudi tu često griješe jer jako udahnu ramenima, a to stvara dodatni stres – zaključio je Igor Bajtl.