Psiholog Škrinjarić: Postavljanje ciljeva je važno, a ovo je tehnika koja će vam u tome pomoći

Zašto je postavljanje ciljeva tek jedan od koraka do uspjeha i kako na pametan način birati ciljeve otkrio nam je sportski psiholog Luka Škrinjarić

Postavljanje ciljeva važan je dio osobnog i profesionalnog rasta na različitim razinama, pa je ključno ovladati tehnikama koje će ne samo olakšati put do njih, nego i njihovu realizaciju.

– Ciljevi su motivatori i usmjeravaju naše ponašanje. U ljudskoj je naravi postavljati ciljeve i nastojati ih ostvariti. U sportu su ti ciljevi jako konkretni i odnose se na rezultate ili postignuća. Kod rekreativaca je to drugačije jer i puno šire. Primjerice, rekreativac nema želju ući u reprezentaciju ili se plasirati na Olimpijske igre. No on zato želi smršavjeti, otrčati neki maraton, napredovati u poslu, dobiti povišicu, oženiti se. Bez obzira je li riječ o sportašu ili rekreativcu, vrlo je važno ciljeve postavljati uz kriterije koji omogućuju da se ti ciljevi ostvare – objašnjava Luka Škrinjarić, mag. psych.

Kaže da je u tom smislu u najširoj primjeni tzv. SMART tehnika koja će pomoći u svim segmentima, bez obzira je li riječ o sportu ili svakodnevici.

Što je SMART?

– To je akronim riječi: Specific (specifični), Measurable (mjerljivi), Achievable (ostvarivi), Relevant (relevantni) i Time-bound (vremenski ograničeni). U tim je okvirima puno lakše postaviti ciljeve i potom ih ostvariti – objašnjava naš sugovornik ističući da pojedini sportaši ciljeve vežu uz osobne vrijednosti i na taj ih način pretvaraju u dio sebe.

– Tako će teže odustati od cilja jer bi to značilo odustajanje od vrijednosti koje cijene. Primjerice, imao sam priliku raditi s boksačicom Ivanom Habazin koja je u jednom trenutku razmišljala o odustajanju od karijere i bila je u teškoj situaciji. No nakon promišljanja shvatila je da odustajanje nije opcija jer ona nije borac samo u ringu nego i u životu. Odustajanjem bi odustala od sebe. I vratila se, pokušala ponovo, i uspjela – kazao je Škrinjarić dodajući da ljudi nerijetko griješe kod postavljanja ciljeva.

– Najčešće se fokusiraju samo na krajnji cilj i rezultate, a manje ih brine stavljanje fokusa na put do cilja. Recimo, ako cilj doći do Olimpijskih igara ili zabiti gol, često zaborave da postoji put kojim se to postiže. Za sportaše je najvažnije usmjeriti se na sadašnji trenutak, sad i odmah, bez obzira je li riječ o samo jednoj utakmici ili o pripremam koje traju četiri godine da biste dosegnuli neki cilj – kazao je Škrinjarić.

Razmišljajući na takav način, postoji i nekoliko trikova koji će pomoći da se lakše usredotočite na put koji vodi do cilja.

Postavljanje ciljeva na putu do odredišta

– U radu sa sportašima ohrabrujem ih da postavljaju manje ciljeve na tom putu. Nije važno je li to na dnevnoj, tjednoj ili drugoj razini. Mnogi vode dnevnike treninga koji im služe kao pokazatelj napretka. Ondje će vidjeti koje su prepreke premostili i gdje su dogurali u odnosu na prvi dan i početak putovanja – savjetuje Škrinjarić.

No unatoč uloženom trudu, ponekad se može dogoditi da željeni uspjeh izostane.

– To je normalno, i u životu i u sportu. Ne uspiju se ostvariti svi ciljevi koje ljudi postave. Zapravo, malo ih u tome uspije. Ako je cilj pao, valja promisliti što možemo napraviti drugačije ili bolje, gdje pronaći tu razliku koju možemo ostvariti i postići uspješniji završetak. U sportu je to ponekad psihički posebno izazovno, a najgora rečenica koju netko može izgovoriti je “Možeš sve što zamisliš”. To nije istina. Takva formulacija znači da je dovoljno samo zamisliti, i to odmah znači da ću zamišljeno postići. Zanemaruje se da se da za postizanje cilja potrebno uložiti puno krvavog rada – upozorava naš sugovornik.

Ističe također da ne treba gubiti nadu, jer jedan cilj koji nismo postigli ne govori o našoj vrijednosti ni o trudu.

– Recimo, niste se kvalificirali za Olimpijadu. U redu. Dobili ste vremena da se usavršite i natječete se za sljedeću. Ako ste izgubili meč, što možete naučiti iz toga da sljedeći put budete bolji ili da pobijedite istog protivnika. Svaki gubitak tek je zastoj na putu koji može dati dublji uvid u nešto što radite i omogućiti da sagledate problem iz drugog kuta i tako dođete do željenog cilja – zaključio je Škrinjarić.