Zvuči li vam poznato: Ništa ne jedem, a debljam se? Trener otkriva uzroke

Trener Josip Jozić objašnjava gdje ljudi griješe u procjeni unosa hrane, što rezultira izjavom poput ove: Ništa ne jedem, a debljam se

Mnogi će se složiti s tvrdnjom da količinski ne jedu previše hrane, no svejedno ne gube neželjene kilograme dinamikom kojom bi željeli, ili se čak debljaju unatoč naporima da se riješe masnog tkiva.

“Ne jedem, a debljam se”

– Zaista nam se može činiti da jedemo količinski malo, a da kile stoje. Zato je kod mršavljenja izrazito važan izbor namirnica. Primjerice, 200 grama lubenice ima jednako kalorija kao 10 grama tamne čokolade. To ne znači da ne treba jesti čokoladu, ali većina kalorija koje unosimo, njih oko 80 posto, trebale bi dolaziti iz nutritivno bogatih namirnica. Na taj način je moguće biti u kalorijskom deficitu bez cjelodnevnog gladovanja – kaže trener Josip Jozić.

Naš sugovornik objašnjava kako dodatne kalorije unosimo iz izvora koje možda ponekad nismo ni osvijestili.

– To mogu biti slatkiši, grickalice, alkohol, previše pekarskih proizvoda, previše ulja i masti kod pripreme hrane. Međutim, postoje i osobe koje se zdravo hrane, ali jednostavno unose prevelike količine – kaže trener Jozić savjetujući kako izbjeći višak kalorija u dnevnom jelovniku.

Kako izbjeći grickalice

– Grickanje možemo izbjeći tako da ne držimo takvu hranu na vidljivom mjestima i da odredimo količinu takve hrane koju možemo pojesti na dnevnoj ili tjednoj bazi, a da bude u skladu s našim ciljem. Najlakše ćemo izbjeći grickanje ako nemamo što grickati u svom domu. U slučajevima da uistinu želimo tako nešto pojesti, moramo otići u trgovinu i kupiti isključivu taj proizvod. Ako smo spremni otići u trgovinu samo po neku grickalicu, onda nema razloga da si to uskratimo. Najbolja zamjena za slatke napitke su zero pića i voda. Ne postoje istraživanja na ljudima koja pokazuju da su zero pića kancerogena, osim ako pijemo 10 ili više litara takvih napitaka na dan – kaže naš sugovornik.

Trener Jozić dodaje i da je važno svjesno jedenje.

Svjesna konzumacija hrane

– Unos hrane možemo osvijestiti tako da ne jedemo u hodu, uz ekrane i da ne jedemo brzo. Zvuči kao da je riječ o vrlo jednostavnim navikama, ali malo ljudi to uistinu primjenjuje u svakodnevnom životu. Uglavnom se jede u žurbi i usput. Ako izdvojimo 15 minuta za svaki obrok koji jedemo, više ćemo se zasiti i nećemo imati onu težinu u trbuhu kao kada samo brzinski utrpamo nešto u sebe – savjetuje Jozić.

I na kraju, veliku ulogu igra i odabir namirnica na tanjuru pa valja pametnim izborom uključiti hranu koja nam koristi.

Uravnotežena prehrana

– Idealno bi bilo birati neobrađene nutritivno bogate namirnice kao što su meso, voće, povrće, krumpir, batat, riža, tjestenina i slične kao glavne namirnice u svojoj prehrani. Pametnije možemo jesti ako u svaki obrok uvrstimo neku proteinsku namirnicu i porciju povrća. Takvi obroci će nas najviše zasititi. Većina ljudi ne unosi dovoljno proteina, a samo ta jedna promjena u prehrani može značajno unaprijediti naše zdravlje i naš izgled – ističe Jozić.

Kaže i da je važno na vrijeme prepoznati greške i osvijestiti ih, ali i pratiti signale koji ukazuju na to da nešto radimo pogrešno.

– Ako baš svaki dan žudimo za određenom vrstom hrane, znači da nešto krivo radimo. Možda ne unosimo dovoljno nutritivno bogate hrane ili si previše zabranjujemo neke namirnice, što onda dovodi do još većih prejedanja – zaključuje Jozić.

A sve takve greške zbrajaju se i u konačnici vode do nezadovoljstva rezultatima. Stoga valja promišljeno pristupiti rješavanju problema, a ako niste sigurni možete li se nositi s izazovima, potražite pomoć stručnjaka nutricionista ili trenera.