Instruktorica Jelena Lizde objasnila je što je joga i koje su njezine prednosti

Joga je osobito popularna u SAD-u, a prema nekim istraživanjima, prakticira je više od 300 milijuna ljudi u svijetu koji tvrde da od nje imaju koristi

Ne čudi stoga što popularnost joge iz godine u godinu raste, pa i u Hrvatskoj. Instruktorica joge Jelena Lizde za naše čitatelje objasnila je povijesni kontekst nastanka joge, kao i njezin učinak na fizičko i mentalno zdravlje.

Put do Zapada

– Joga izvorno potječe iz najstarijih spisa na svijetu, Veda. Opisana je kao filozofija i duhovna disciplina koja vodi ka oslobođenju od materijalnog svijeta. Vedska joga se dan danas prakticira, osobito na Istoku, a uključuje vježbanje joga položaja, meditacije, disanja, koncentracije, izučavanje starih spisa, sanskrt jezika, kao i recitiranje drevnih mantri, te poštivanje etičkih i moralnih načela – objašnjava Jelena.

Kaže kako su se jogijske tehnike na Zapadu filtrirale na vježbu joga položaja (asana) i vježbe disanja (pranayama).

– Ova kombinacija nudi anti stres učinak, što je vjerujem, u današnjem turbulentnom svijetu, svima korisno i poželjno. Joga također gradi fleksibilnost i tonus mišića, što redovnom praksom dovodi do vitke i zavidne figure. Jako je djelotvorna protiv bolova u leđima i ostalih tegoba sjedilačkog načina života. Sportašima je također joga korisnu aktivnost jer pomaže pri iscjeljenju ozljeda, balansiranju deformacija kralježnice i doprinosi boljoj izvedbi – ističe Jelena.

Kaže da pojedine sportske aktivnosti mogu dodatno pomoći napretku u jogi.

Pogled na svijet

– Određeni sportovi i aktivnosti će usporiti naš napredak. Rad s velikim težinama, eksplozivni pokreti, biciklizam, alpinizam, košarka, nogomet i trčanje su među primjerima aktivnosti koje efikasno ukrućuje mišiće. Određene borilačke vještine, slobodno penjanje, ronjenje na dah, pilates i ples, sve su to dobre kombinacije za jogu – kaže Jelena objašnjavajući kako je, gledano iz perspektive medicine, svaka fizička aktivnost dobra za zdravlje.

Međutim, za razliku od drugih aktivnosti, joga nudi specifičnu filozofiju vježbanja i općenito pogleda na tijelo i svijest.

– U jogijskoj praksi, razlikujemo fizičko tijelo (lokomotorni sustav) te suptilno tijelo (um, ego, svijest, podsvijest, emocije, memorija). Naše misli nisu uvijek usklađene s našim emocijama, i obrnuto, što rezultira raznim tegobama današnjice poput naglih promjena raspoloženja, anksioznosti, frustriranosti, nerealnih očekivanja i razočaravanja. Um, tijelo i živčani sustav treba uskladiti – objašnjava Jelena dodajući da joga nudi vježbe koje kombiniraju tri aspekta koja utječu na um (vježbe fokusa – dristi), živčani sustav (vježbe disanja – pranayama) i tijelo (joga položaji – asana).

Joga za harmoniju uma, duha i tijela

– Kada ta tri aspekta vježbamo kao cjelinu (tristana), praksa nas približava harmoniji, odnosno skladnom življenju, gdje nismo robovi naših emocija, misli i stanja.
U našem energetskom tijelu, često nastaju blokade koje mogu biti emotivne ili fizičke, prirode. Baš kao i hrana što se taloži u masne naslage, tako se naše emocije ili dojmovi talože zbog stresa u fasciji, mišićima, ligamentima i tetivama. Deformacije suptilnog tijela se očituju u fizičkom – nastavlja instruktorica joge

– Prilikom istezanja, otpuštamo ta napeta ili blokirana područja, što poslije izaziva osjećaj slobode i lakoće. Ideja joga položaja je, ispravnim poravnanjem, istezanjem te ujednačavanjem tonusa anteriornog i posteriornog tijela uspostaviti protok energije kroz tijelo. Redovita praksa joge rezultira vitalnošću, te doprinosi osjećaju zadovoljstva koje nije uvjetovano vanjskim svijetom, a to je duhovna stabilnost – objasnila je Jelena.

Mnoga istraživanja u svijetu bavila su se pitanjem kako joga utječe na mentalno zdravlje, a nalazi su vrlo pozitivni.

Utišavanje misli

– Među glavnim lekcijama joge je utišavanje i usporavanje misli. Da bi se to olakšalo, prilikom vježbanja joge bitno je umanjiti distrakcije poput ogledala, muzike, buke s ulice, pa čak i prostor u kojem vježbamo trebao bi imati minimalne dekoracije i biti prozračan. Tako pripremamo teren za pratyaharu (povlačenje osjetila iz vanjskog u unutarnji svijet) -opisuje Jelena i jaže da stalnim fokusom na dah vježbamo dugotrajnu usredotočenost.

– To pomaže utišavanju uma. Ovo se redovitom praksom reflektira na svako dnevnicu, gdje razvijamo pomnost. Pomnost nas drži dalje od nemirnih misli, anksioznosti i zabrinutosti za budućnost – kaže Jelena.

Unatoč brojnim istraživanjima i svjedočanstvima o pozitivnim učincima, u pojedinim društvima postoji otpor prema ovoj praksi koji povezuje vježbe s vjerskim uvjerenjima. Međutim, jogu se može vježbati bez obzira na vjerska uvjerenja.

Napredak u jogi

– Za napredak, posebno u aspektu fleksibilnosti, potrebno je vremena i strpljenja. Fleksibilnost se sporije razvija od izdržljivosti, snage ili kardiovaskularne kondicije. Dobre vijesti su da jedanput stečena fleksibilnost se sporije gubi. Napredak, naravno, varira od pojedinca do pojedinca i ovisi o predispozicijama s kojima netko ulazi u svijet joge – objašnjava Jelena dodajući da veliku ulogu igra i građa tijela.

– Netko kraćih nogu i dužeg torza moći će puno prije napraviti pretklon i uhvatiti stopala, dok će drugi dužih nogu trebati dvaput više istegnuti stražnje lože da bi to ostvarili – ističe Jelena.

Upravo kako bi vježbe olakšala početnicima, Jelena im objasni osnove na privatnim satu prije nego što se priključe grupi.

– Tijekom tog sata ću ustanoviti tjelesne tendencije, proporcije i eventualne deformacije – napravim mapu tijela po kojoj ćemo raditi. Postoje općenite upute za pravilno izvođenje položaja, no neće svakome odgovarati. Zato je dobro imati iskusnog učitelja. U brojkama, otvaranje lože traje najčešće od tri mjeseca do dvije godine. Kada se lože jedanput izduže, praktikant dobiva slobodu u obruču kukova, a kad njih otvori, dobiva slobodu u kralježnici – istaknula je Jelena.

Kaže također da je pravilno disanje također među važnim aspektima joga prakse jer djeluje izravno na živčani sustav te ga umiruje.

Koliko vježbati

– Za vidljiv napredak u jogi, kao i svakoj disciplini, potrebna je disciplina. Ako dolazite jedanput na tjedan, to nije preporučljivo jer nema održivosti, jer se pojedinac stalno vraća na početak te ponavlja upale i istegnuća. Rekreativno bavljenje jogom podrazumijeva praksu dvaput na tjedan. To nudi održivost, ali ne i ozbiljniji napredak. To je idealna kombinacija za one kojima je joga sekundarna aktivnost ili je koriste u terapijske svrhe, primjerice da otklone bolove uzrokovane dugotrajnim sjedenjem – objasnila je instruktorica Jelena.

Kaže da praksa od tri do četiri put ana tjedan nudi napredak u položajima i u disanju te je riječ o najzastupljenijoj učestalosti vježbanja. Dan odmora između dvije seanse omogućuje odmor i regeneraciju.

– Termini od pet do šest puta na tjedan namijenjeni su za zrelije polaznike koji nemaju druge aktivnosti u kombinaciji s jogom. Napredak je brži sa jednim do dva dan odmora na tjedan. Ovdje ne mislim samo na joga položaje, već i mentalni fokus, propriocepciju te um-tijelo konekciju. Da bi bila održiva, uspostava ovakve rutine podrazumijeva odricanje od nekih društvenih i prehrambenih navika, kao i stabilan bioritam – upozorila je Jelena.

Varijacije položaja

Kaže kako dob i spol nisu presudni čimbenici za ljude koji se žele baviti jogom, dok se kod određenih zdravstvenih stanja praksu treba prilagoditi potrebama pojedinca.

– Svaki joga položaj nudi svoje varijacije i modifikacije tako da praktikant i dalje uživa vrijednosti tog položaja. Primjerice, osobe s kroničnim gastritisom ne bi smjele raditi stojeći pretklon tijela, već isključivo sjedeći da im se kiselina ne vraća u jednjak. Tko je imao operaciju koljena ili su mu oštećeni ligamenti, neće prekrižiti noge u lotos, već će napraviti turski sjed. Mnogo je primjera. Praksa je prilagodljiva svim stanjima i uzrastima – poručuje instruktorica.

– Nakon klasične tjelovježbe mišići stvaraju mliječnu kiselinu što može potaknuti umor i iscrpljenost. Zato je nakon trčanja ili teretane povećan apetit i unos hrane. Nakon vježbanja joge, apetit nije naglašen. To je još jedan od razloga, zašto su jogini vitkije građe – ističe prednosti naša sugovornica i dodaje kako u svakoj praksi postoje određeni rizici i opasnosti ako se pokretni ne izvode pravilno.

Rizici pretjerivanja

– Pretjerano istezanje zglobova, istegnuće mišića i tetiva su ozljede povezane s jogom. Najsigurniji pristup je naučiti pravilno izvoditi posture i ostati u skladu sa svojim trenutačnim mogućnostima. Određeni joga stilovi, tj oni pasivni, imaju velik naglasak na fleksibilnosti, te im manjka rad na stabilizaciji zglobova. Dinamični stilovi njeguju aspekt snage i fleksibilnosti, te su dugoročno zdraviji i održiviji od pasivnih. Zapravo, paralelan rad na snazi (bez vanjske težine) i fleksibilnosti daje bolje rezultate jer ne dolazi do ekstrema – ističe Jelena uz preporuku da se svim vježbama valja posvetiti umjereno.

– Isključiv rad na fleksibilnosti vodi do slabljenja vezivnih tkiva i time se povećava rizik od ozljede. U drugom ekstremu, gdje je rad s težinama i mišić se puno skraćuje, također dolazi do pucanja vlakna. Ideja je uravnoteženost između dva polariteta. Osim neuravnotežene metode, ozljede nastaju ako praktikant forsira dubinu položaja, tj prelazi granice. Razlikujemo nužnu neugodu i nepotrebnu bol. Nužna neugoda je onaj tupi osjećaj zatezanja, što je normalno osjetiti kod rada na povećanju opsega pokreta. Međutim nepotrebna bol je oštra ili nagla i najčešće dolazi iz zglobova – objasnila je instruktorica uz preporuku da u vježbama valja jačati tkiva koja se istežu i istezati ona koja se jačaju.

Kad početi s vježbanjem

Na pitanje postoji li neka biološka dob u kojoj je joga bolji izbor od nekih drugih sportova, Jelena odgovara da je to srednja zrela i starija dob.

– Kroz učiteljsku karijeru imala sam mnogo bivših sportaša koji su se u kasnijoj dobi odlučili prebaciti na vježbanje joge. Kod joge nema naglih, eksplozivnih pokreta, naglasak je na kontroli, što umanjuje rizik od ozljeda – kaže Jelena objašnjavajući kako joga značajno utječe na kvalitetu života.

– Joga nas tjera da se fokusiramo na sebe. Većinom smo u užurbanom ritmu, pretrpani informacijama i zadacima koji nas odmiču od biti. Ljudi danas zanemaruju “me-time”, intimnost sa samim sobom. Stalno smo okruženi poslom, obitelji ili distrakcijama iz okoline, mobitela. Joga je vrijeme za rekuperaciju. Svatko bi trebao moći odvojiti barem sat vremena na dan za sebe. Praksa joge je odlična za menadžment stresa, kvalitetu sna i umirivanje misli, što nam puni baterije i priprema nas prebroditi tegobe suvremenog života – zaključila je Jelena.