Igor Bajtl: Stres i životni stil utječu na disanje, a time i na cijelo tijelo

Disanje je refleksno i prirodno, no pitanje pravilnog disanja puno je kompleksnije od običnog udaha i izdaha pa mnogi ne dišu pravilno

Disanje je među najvažnijim temama kojima se bavi Igor Bajtl (49) iz Rijeke te je postao stručnjak je za tehnike disanja. Njegova transformacija započela je 2018. godine kada je tijekom utrke slomio kuk.

– Pronašao sam terapeuta koji me pogledao i rekao mi je da je moja ozljeda rezultat grča cijelog tijela te da bih prije klasičnog liječenja trebao razmisliti o tome što radim sa svojim životom i zašto sam toliko napet. Razmišljajući o njegovim riječima, počeo sam tražiti način kako iskoristiti vlastiti um na tom putu iscjeljenja – prisjetio se Igor koji je počeo čitati različite autore za koje je mislio da bi mu mogli pomoći na tom putu.

Važnost disanja u životu

– Naišao sam tako na knjigu dr. Joea Dispenze, neuroznanstvenika koji se bavio istraživanjem utjecaja placeba. Čitajući njegove radove, otkrivao sam kako je disanje važno za cijeli živčani sustav, protuupalne procese, regeneraciju tijela i sve važne tjelesne funkcije. Ta me tema izrazito privukla i počeo sam je dublje proučavati. Kroz sve to mijenjao sam sebe jer sm ustanovio da sam nepošten prema sebi. Nikad nisam bio u stanju odbiti nešto što mi se ne sviđa, radio sam posao u kojem sam bio posve prazan i uvijek sam se morao dokazivati drugima kako bih sebi i njima dokazao da vrijedim – priča Igor.

Iako naizgled nije bio nezadovoljan ni tužan, takav emocionalan pristup utjecao je na njega umjesto da se s njima suočio.

– Sve to utječe na zdravlje, a kod mene je rezultiralo snažnim grčem tijela koji je doveo do ozljede kuka. Shvatio sam da moram biti nježniji prema sebi. Promijenio sam posao i počeo slušati moje autentično “ja”. U svemu tome sam upisao Oxygen Advantage, jedan od najpoznatijih svjetskih instituta za disanje u Irskoj. Počeo sam s online tečajevima, no kako sam napredovao i nadograđivao znanje, došao sam do razine master class instruktora te sam postao mentor drugim trenerima – kazao je Igor.

Nepravilno disanje

Diplomski rad u Oxygen Advantageu bio je upravo na temu brdskog trčanja i protokola respiratornih tehnika u trčanju i aerobnim sportovima. Osvijestio je tako vlastito disanje i primijenio znanje u sportu kojim se bavi, a svojim znanjem kroz edukacije i radionice te individualni rad pomaže drugima.

– Više od 70 do 80 posto zapadnjačke populacije u dobi od 27 do 50 godina diše disfunkcionalno. Njihov je respiratorni obrazac previše brz i zapravo hiperventilirajući. Posljedica tog nepravilnog disanja u većini je slučajeva stres, razne prošle traume ubrzan način života, a u jako maloj mjeri konkretan respiratoran problem – istaknuo je Bajtl dodajući da tehnika disanja utječe na tijelo, pokret i um, tj. na biokemiju, biomehaniku i autonomni živčani sustav, hormone, otkucaje srca, te na čitav drugi niz parametara

– Posljedice nepravilnog disanja mogu varirati kroz široku lepezu simptoma, od glavobolje do loše oksigenacije tijela, stresa, anksioznosti, nepravilnog pokreta i činjenice da čitavo tijelo nije više u ravnoteži – upozorava Bajtl.

Ispravne tehnike disanja

Naš sugovornik kaže kako u nekoliko osnovnih točaka čovjek može kontrolirati disanje i omogućiti ispravan obrazac.

1. Udah

– Nazalni udah, dakle udah na nos je vrlo važan. Stoga disanje uvijek započinje dubokim udahom na nos – kaže Bajtl.

2. Disanje iz trbuha

– Prilikom udaha valja obratiti pozornost na to da se obrati pozornost na “tzv udah Iz trbuha”, bez dizanja ramena, uz optimalno otvaranje prsnog koša – ističe naš sugovornik.

3. Pripazite na dužinu udaha

– Dužina udaha treba trajati onoliko dugo koliko vam je ugodno, ali nikako da nastavak disanje ide iz ramena. Ne naprežite se, nego dopustite da udah klizi prirodno i lagano – upozorava Bajtl.

4. Svjesnost udaha

– Kad ste udahnuli, zadržite dah na sekundu ili dvije te osvijestite taj trenutak i vlastito disanje – preporučio je Bajtl.

5. Lagani izdah

– Izdah je važan segment za fizičko i mentalno funkcioniranje. Izdišite onoliko dugo koliko je ugodno, no ne brzajte i ne kratite izdah. Izdahnite nježno kao da imate ispred sebe plamičak svijeće i morate paziti da se on ne pomakne. Izdisaj treba biti spor i lagan. U nekakvom standardu, ako vam je izdah duži od udaha,  živčani sustav bi trebao ići u smjeru opuštanja i obrnuto – savjetovao je naš sugovornik.

Disanje u naporu

To vrijedi za disanje u mirovanju opuštanje poslije određenih trauma, stresa ili intenzivnog trenutka, no ako je tijelo u aktivnosti, pravila se mijenjaju.

Ako govorimo o aktivnosti, pokretu, treningu, bitni su odnosi i omjeri brzine disanja, načina disanja na nos ili usta I biomehaničke aktivacije. Tu nam je osnovni parameter brzina otkucaja srca tj aerobna zona. Nadalje trebali bi svakako znati želimo li udahom ili izdahom napraviti aktivaciju ili opuštanje mišićno – zglobnog sustava, ako je to važno za sport kojime se bavimo. Disanje je refleksna radnja, ali svjesnim disanjem i određenim znanjima možemo se dovesti u puno optimalniju razinu, ili pak napraviti grešku.

– U puno slučajeva manje je više, osobito u disanju. Iz toga proizlaze osnovne greške u traženju “više kisika za sebe” – napominje Bajtl koji upravo tome uči klijente u svojim programima i edukacijama.