Burnout nije vezan samo uz posao, on je realna opasnost i u sportu

Psiholog Luka Škrinjarić ističe da je burnout u sportu problem s kojim se bori sve više profesionalnih sportaša te je pogrešno gurati temu pod tepih

Stanje kroničnog stresa te fizičke i emocionalne iscrpljenosti naziva se burnout, a o njemu se često govori u kontekstu posla i opterećenosti poslom. Međutim, unazad nekoliko godina sve je češći i u svijetu profesionalnog sporta.

– Uz burnout nerijetko slijede i teža stanja poput anksioznosti, depresija i poremećaja hranjenja, posebno u sportovima u kojima je važna kontrola tjelesne težine. Suvremeni profesionalni sport je vrlo kompetitivan i za razliku od drugih područja života, u ovom segmentu pojedinca svakodnevno ocjenjuju stotine tisuća drugih ljudi. Ako ste uspješan nogometaš, boksač, gimnastičar – na vašim nastupima koje prenosi televizija i internet milijuni mogu vidjeti svaki vaš korak – započinje Luka Škrinjarić, mag. psych..

Iz te spoznaje razvija se osjećaj da sportaš mora ispuniti očekivanja, a to itekako može narušiti mentalno zdravlje.

Rizici koje nosi burnout

– Bilo je situacija kad su sportaši zbog tog pritiska odlučili oduzeti si život. Naime, burnout u sportu ne razlikuje se značajno od burnouta na poslu. Okruženje je drugačije, ali tegobe su slične. Može doći do fizioloških i psihičkih problema, uključujući stalni umor, anksioznost, iritabilnost, gubitak interesa za sport i društvene odnose te znakove tuge i depresije – objasnio je psiholog.

Ističe stoga da je prevencija ključna te da upravo na sportskim psiholozima leži najveći teret prevencije.

– Sportaši ne smiju zaboraviti da su samo ljudi, bez obzira na to što su u ovom trenutku na nekakvom pijedestalu i dive im se milijuni ljudi. Iz te spoznaje slijedi činjenica da su podložni istim problemima i tegobama kao svi drugi, a onda i da o tim problemima moraju razgovarati sa stručnjakom. Ovo nisu problemi koje treba skrivati i gurati pod tepih. Također, milijunska zarada nije jamac da se pojedinac može samostalno nositi s tim problemima. Burnout se može dogoditi svima, i svatko bi tad trebao potražiti stručnu pomoć – govori Škrinjarić.

Psiholog je podsjetio i da su vrhunski svjetski sportaši poput boksača Tysona Furyja, plivača Michaela Phelpsa ili nogometaša Gianluigija Buffona otvoreno su govorili o svojim borbama s depresijom i traženju pomoći.

– Ako se to može dogoditi najboljima na svijetu, može se dogoditi bilo kome. Nema veze s rezultatima ili postignućima u životu ni u sportu. Čak i ako ste prvi na svijetu, i dalje ste čovjek. Sport napreduje iz dana u dan, znanost o sportu, kondicijska priprema, tehnički i taktički elementi, nutricionizam i oporavak sve brže napreduju. Sportaši uvijek traže načine kako biti bolji. Međutim, s napretkom dolazi i pritisak. Važno je osvijestiti sportaše o mentalnom zdravlju i pružiti im podršku – govori Škrinjarić.

Novi trendovi u psihologiji

Paralelno s napretkom sporta, napreduje i psihologija te nudi nove spoznaje i uvide uz trendove koji stručnjacima omogućuju kvalitetniji pristup i pomoć klijentima, bez obzira je li riječ o sportašima ili rekreativcima.

– To i nama daje alate da konkretnije pomognemo čovjeku kojemu je to potrebno. Sve u svemu, ključ je u otvorenom razgovoru, edukaciji i pružanju podrške sportašima kako bi mogli prepoznati simptome burnouta i na vrijeme potražiti pomoć. U tome je velika odgovornost sportskih psihologa čiji je zadatak govoriti o tim temama, pratiti trendove, educirati se i brinuti o mentalnom zdravlju sportaša. Cilj je spriječiti burnout i pomoći ljudima da ostanu zdravi – kazao je Škrinjarić ističući kako sportaši koji se suočavaju s burnoutom nisu jedini s kojima oni kolege sportski psiholozi rade.

– Dakako da radimo i s tim sportašima. No, većina naših klijenata koji se odluče za rad na mentalnoj pripremi s kvalificiranim sportskim psihologom, su oni koji žele biti malčice bolji, malo koncentriraniji, koji žele imati održivu motivaciju kroz sezonu, koji žele sami naučiti načine kako se kvalitetno resetirati itd. Dakle, većina naših klijenata nije u nekim velikim problemima vezanim za svoj performans već žele napredovati u mentalnom aspektu. Pojednostavljeno govoreći – sportski psiholozi ne rade samo na rješavanju težih problema, već sa svima onima koji traže tih par % koji će ih učiniti boljima.