Bolovi u leđima problem su za 619 milijuna ljudi, a rezultat su životnog stila

Mit je da se bolovi u leđima javljaju samo u starijoj populaciji i najčešće su vezani uz sjedilački način života i druge zdravstvene tegobe poput pušenja cigareta i pretilosti

Među najučestalijim zdravstvenim tegobama modernog svijeta su bolovi u leđima, a znanstvenici procjenjuju da će od njih patiti čak 90 posto ljudi najmanje jedanput u životu.

Ujedno, to je najčešći uzroka bolovanja, a sve je više istraživanja objavljenih u uglednom medicinskom časopisu The Lancet koji upozoravaju na epidemijske razmjere problema.

Bolovi u leđima kao globalni problem

Primjerice, istraživanja ukazuju da je 2020. bilo 619 milijuna ljudi u svijetu, odnosno 10 posto globalne populacije, koji su živjeli s bolovima u leđima. Procjenjuje se da će taj broj do 2050. godine dosegnuti 843 milijuna ljudi.

– Ljudsko tijelo voli umjerenost, pa tako ne voli previše kretanja kao ni previše sjedenja ili ležanja. Sjedenje samo po sebi nije problem, koliko je problematična činjenica da većina osoba sjedi previše. Stoga je pogrešna tvrdnja da je sjedenje nezdravo. Ako izostaje redovita fizička aktivnost, kvalitetna prehrana i dobar san, to sve može značajno utjecati na pojavu bolova u donjem dijelu leđa. Ti su bolovi zapravo signal živčanog sustava koji nam javlja da nešto radimo pogrešno ili potencijalno opasno za nas, te nas motivira na promjenu ponašanja – objašnjava zagrebački fizioterapeut Sandro Venier, mag.cin., bacc.physioth.

Životni stil kao uzročnik tegoba

Ističe i kako na pojavu bolova utječe pušenje cigareta, loše upravljanje stresom i emocijama, neodgovarajuća prehrana te općenito loš životni stil i sve što utječe na naše tjelesno, ali i mentalno zdravlje.

– Preporuke pojedinaca da svakih 20 minuta ustanete jer sjedenje nije zdravo posve su neutemeljene i krajnje nepraktične te nema dokaza za takve agresivne strategije. Stručna je preporuka kroz dan se dovoljno kretati i na tjednoj razini vježbati redovito. Dakle, dva do tri treninga na tjedan uz najmanje 7.000 do 8.000 koraka na dan, a idealno i više od toga. Sjediti možemo i nekoliko sati u komadu – objašnjava Venier ističući da je riječ o vrlo individualnim i kompleksnim uzročno – posljedičnim odnosima.

Razlika u sjedilačkom i aktivnom stilu života

– Recimo, nije isto idete li na posao pješice, sjedite ondje osam sati i vratite se kući pješice nakon čega idete na trening za razliku od nekoga tko je ujutro sjeo u auto, sjedio je na poslu, vratio se doma i sjeo je pred televizor pa otišao spavati. Zbog nedostatka fizičke aktivnosti propada mišićna masa, koštana masa i kardiovaskularni sustav. Tijelo voli kretanje – kaže naš sugovornik objašnjavajući kako bi bilo dobro tijekom dugotrajnog sjedenja uzeti pauzu i prošetati, no činjenica je da čak i nesvjesno mijenjamo položaj tijela.

– Također, nema potrebe opterećivati se s pravilnom posturom, jer ne postoji jedna jedina najbolja postura. Dok sjedimo, malo se savijamo, podignemo jednu nogu, pa drugu. Istraživanja pokazuju da postura nije faktor rizika za bolove. Najčešće se javljaju bolovi u donjem dijelu leđa i riječ je o vrlo individualnim simptomima koji značajno variraju od osobe do osobe. Najčešće mi se javljaju osobe s bolovima u vratu i u donjem dijelu leđa – kaže Venier objašnjavajući kako nije riječ o bolovima koji se javljaju kao rezultat oštećenja tkiva, nego onima koji nastaju kao posljedica preopterećenja.

Bolovi ne pitaju za godine

– Veliki je mit također da od takve vrste bolova najviše pate ljudi u starijoj životnoj dobi. Prosječan čovjek od 80 godina ima istu razinu bolova kao i netko tko ima 30 godina. Na bolove utječe puno faktora koji nemaju veze s godinama života. Zato su mnogi mladi ljudi iznenađeni kad sami dožive ili iskuse bolove povezane sa sjedilačkim načinom života – tvrdi Venier.

U liječenju ne postoji jedna jedina vrsta terapije koja je najučinkovitija, već moramo pristupiti individualno i uzeti u obzir sve aspekte života osobe s kojom radimo. Naš sugovornik kaže kako su znanstvena istraživanja dokazala da ljudi koji vježbaju mogu podnijeti dugotrajnije sjedenje ne osjećajući bolove.

Umjerenost kao ključ uspjeha

– Važno je ne pretjerivati s vježbanjem u odnosu na naše stanje i pronaći kompleksnu ravnotežu između rada i odmora. Pravim holističkim pristupom želimo shvatiti koji su glavni faktori rizika za svakog pojedinca s kojim radimo, a to je vrlo individualno. Uz sve o čemu smo govorili, dodatni utjecaj na pojavu boli imaju i psihosocijalni faktori poput umora ili anksioznosti, pa valja djelovati na više područja odjedanput – zaključio je fizioterapeut Venier.

Iako se pojedincima čini banalnim, problem bolnih leđa globalno je vodeći uzrok radne nesposobnosti. Stručnjaci govore o milijardama dolara troškova pretočenih u troškove liječenja i smanjene produktivnosti. No uz sve to, najznačajnija je činjenica da se zbog bolova u leđima drastično narušava kvaliteta života sve mlađih ljudi.