Trener Butijer: Bol je teret modernog čovjeka, a utječu psihosocijalne prilike i posebno stres

Sjedilački način života među glavnim je krivcima za bol u donjem dijelu leđa od kojeg pati većina svjetske populacije, no veliku ulogu igra i stres

Osim toga, tu su i životne navike, san, prehrana i još mnogi drugi čimbenici. Osobni trener mag.cin. Borna Butijer iz Zagreba specijalizirao se za kineziterapiju, područje kineziologije koje se bavi rehabilitacijom i liječenjem ozljeda pokretom. To podrazumijeva i sanaciju bolova, a bolovi u leđima vrlo često nemaju medicinsko uporište i više od 90 posto bolova u leđima nespecifičnog je uzroka, odnosno nema specifične patologije u pozadini priče.

– Pojedincima je ponekad teško prihvatiti činjenicu da trpe bolove koji nemaju uporište u medicinskom stanju i nemaju mehaničkih oštećenja. Nalazi magnetske rezonancije i drugih pretraga ništa nisu otkrili, no čovjeka i dalje nesnosno bole leđa. Kroz razgovor s klijentom tada otkrivam cijeli niz drugih mogućih uzroka – objašnjava Butijer.

– Ipak, u većem broju slučajeva situacija suprotna i prisutne su razne promjene na kralježnici na nalazu, a da osoba nema bolove. Zbog toga se često zastrašuju sa starim uvjerenjima o tome da je operacija jedino rješenje i slično. Recimo, preko 30 posto ljudi u dvadesetim godinama pokazuju degenerativne promjene na kralježnici, poput protruzije diska, a da pritom nemaju nikakve bolove. Strukturalno stanje tkiva nije povezano s pojavom bolnih stanja – ističe naš sugovornik.

Bol kao globalni problem

Kaže kako je bol u leđima, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, problem s kojim živi više od 619 milijuna odraslih. Također, zbog sjedilačkog načina života s bolovima u leđima će se suočiti gotovo svaka odrasla osoba, odnosno njih oko 84 posto najmanje jedanput u životu.

– Tu nema nekih posebnih specifičnosti, a jedina prevencija je promjena navika. No tu nije riječ samo o fizičkim navikama jer na pojavu bolova utječu i psihosocijalni faktori. Stres na poslu, obiteljski i međuljudski odnosi – to je samo dio šire slike. Pojedini moji klijenti bili su u lošim brakovima, nitko ih nije podržavao u njihovim životnim odlukama i mnogi takve probleme guraju pod tepih. No takva situacija utječe na osjećaje i samopoimanje, a onda i na pojavu bolova – upozorava kineziterapeut dodajući da bolovi nikad ne dolaze izolirano kao fizička, psihička ili socijalna pojava, već je sve uzrok niza faktora koji se nalaze u tim sektorima.

Zbog toga je bol iznimno kompleksna te često dolazi kao kombinacija svih područja. Ističe da ljudi mogu napredovati i riješiti se bolova mogu tek kad se suoče s problemima i ustanove što bi u životu morali promijeniti. A za to je potrebno puno volje i upornosti.

Postupci i principi rada

– Zato mi je važno klijentima dočarati postupke i principe rada te im objasniti da je rehabilitacija maraton, a ne sprint. To posebno vrijedi ako je riječ o specifičnim ozljedama kojima je potrebno vrijeme za izlječenje, a nekada još više za promjenu navika kod neaktivne populacije u bolovima, pa nije ni čudno da neke simptome znaju osjećati po godinu i više dana. Stres i napetost utječu na to, pa zato s klijentima puno razgovaram i usmjeravam ih da identificiraju sve one situacije koje ih izbacuju iz takta, a potom moduliraju vlastiti odgovor na te situacije – ističe Butijer objašnjavajući kako su metode disanja odličan alat, ali nisu primjenjive u svim situacijama.

Kaže da disanje ponekad koristi na početku treninga radi relaksacije, ali smatra da je u životnim situacijama kad se stresori nižu jedan za drugim teško je primijeniti te metode.

– Zamislite – izlazite iz stana i susjedin pas se upravo olakšao pred vašim vratima i ona nije za njim pokupila. Dišete da biste odagnali stres, no u tom času umalo vas je pogodio biciklist. Ponovo dišete i sjedate u auto. Tek ste krenuli, a već je pred vas izletjelo dijete i jedva ste stigli zakočiti da ga ne pregazite. E sad, vjerujem da vježbice disanja tu neće pomoći i važno je primijeniti drugu tehniku, a to je autosugestija. Vježbe disanja imaju svoju primjenu te su izvrstan pomoćni alat, ako osobi pomažu te ako joj odgovaraju, ali nikako nisu primarni alat u rješavanju boli – kaže naš sugovornik.

Autosugestija u svrhu terapije

Ističe kako su vježbe disanja odlične za relaksaciju, ali tvrdi kako čovjek mora prihvatiti činjenicu da ne može utjecati na druge ljude i situacije, a to vodi do udaljavanja od stresa.

– Ako ste svjesni da nemate nikakav utjecaj na promet bez obzira trubite li, psujete ili se uzrujavate, onda nema smisla uzrujavati se. Sami sebe morate uvjeriti da to nema smisla. Samim time će se živčani sustav smiriti i stanje stresa će se ublažiti. A to će onda djelovati i na ostatak tijela, uključujući svu onu nagomilanu napetost i bol. Promjena percepcije uvelike može pomoći, no treba pripaziti i na druge faktore, poput sna, količine tjelesne aktivnosti i mnogih drugih stvari. Ponovno bih upozorio na širu sliku, jer puno ljudi shvaća te stvari zdravo za gotovo – objašnjava naš sugovornik.

Zaključuje kako nepotrebno živciranje oko stvari na koje nemamo utjecaja narušava kvalitetu života, a stres proizašao iz takvih situacija može se izbjeći.

– Kad to učinite, iznenadit ćete se promjenom koju ćete doživjeti. I svakako, imajte na umu da ako nismo dobri sami sa sobom, ne možemo biti dobri ni drugim ljudima. A to vodi u začarani krug tegoba i bolova – zaključio je Butijer.