Anđela Đinđić: Jedina sam u Hrvatskoj s doktoratom iz psihologije hrane
Anđela Đinđić: Jedina sam u Hrvatskoj s doktoratom iz psihologije hrane
23.04.2024. | Željka Krmpotić
Tražeći odgovore na pitanje kako psiholozi mogu pomoći ljudima u stvaranju zdravih navika, Anđela Đinđić je upisala studij u Italiji gdje se usavršavala na temu mediteranske prehrane i kako je uključiti u svakodnevni život
Pogledajte video:
Nije tajna da su Hrvati među najdebljim europskim nacijama, a problem pretilosti sve je učestaliji i među djecom. Sukladno tome, raste broj oboljelih od dijabetesa i drugih metaboličkih bolesti te bolesti povezanih s debljinom.
Liječenje pretilosti postao je složen zadatak koji uključuje brojne stručnjake i okuplja ih u multidisciplinarnom timu, od liječnika dijabetologa, nutricionista, psihologa. Upravo je tu potrebu prepoznala zagrebačka psihologinja Anđela Đinđić (30) koju je psihologija kao znanost privukla još tijekom gimnazijskih dana.
– Zanimala me tada organizacijska psihologija, no kad sam upisala studij, probudila se ljubav prema socijalnoj te zdravstvenoj psihologiji kao novijoj grani proizašloj iz socijalne psihologije. Tijekom studija sudjelovala sam na ljetnoj školi koja se bavila problematikom zdravog života i dugovječnosti te procesa starenja. Tih godina počeli su izlaziti i prvi podaci o pretilosti kod djece, pa sam se kao buduća psihologinja zapitala na koji način moja struka može pomoći i doprinijeti – objašnjava Anđela dodajući kako je ispitivala na koji način psiholozi mogu stvarati komunikaciju s namjerom utjecaja na uvođenje zdravih navika.
Poveznica između Hrvatske i Italije
– Važan faktor u svemu tome je bila psihologija hrane, no u Hrvatskoj ne postoji studij koji se bavi time. Istražujući gdje bih mogla steći potrebnu edukaciju na tom području, naišla sam na Università Cattolica del Sacro Cuore u Milanu. Upisala sam tamo diplomski studij psihologije. Bio je usmjeren na pozitivnu psihologiju i korištenje novih tehnologija u psihologiji. Među zanimljivijim kolegijima bio mi je Zdravi stilovi života i prehrana, pa sam doktorirala upravo na toj temi. Moj doktorski rad bavio se pitanjem kako promovirati mediteransku prehranu i kojim porukama motivirati ljude da je prihvate. U tome sam vidjela poveznicu između Hrvatske i Italije jer su obje zemlje u kojima se cijeni hrana i puno se jede, a zapravo i jedna i druga pripadaju Mediteranu u kojem bi taj stil prehrane trebao dominirati – objasnila je dr.sc. Đinđić ističući kako je mediteranska prehrana stil života, a ne dijeta.
Riječ je o načinu prehrane stanovnika mediteranskih zemalja iz razdoblja prije 60 godina, a podrazumijeva jelovnike bogate voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, sjemenkama, nemasnim proteinima i zdravim mastima. O njezinoj važnosti svjedoči činjenica kako je od 2010. godine upisana na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a znanstvena istraživanja dokazala su zaštitni učinak na zdravlje. Poznat je njezin pozitivan učinak na zdravlje srca i krvožilnog sustava, smanjeni rizik od pojave dijabetesa tipa 2 te niza neurodegenerativnih bolesti.
Promjene u dinamici obiteljskih objeda
– Također, mediteranska prehrana podrazumijeva zajedničko jedenje, obiteljski obrok koji pomaže učvrstiti obiteljske veze i osnažiti zajedništvo. Nažalost, sve se manje jede zajedno i sve se više naručuje hrana iz dostave. Mediteranska prehrana promovira i zelene politike jer preporučuje konzumaciju lokalnih i sezonskih namirnica, što se odražava na aspekt održivosti i ekonomičnosti. Vrativši se u Hrvatsku, počela sam se baviti svojim područjem. Surađujem s kliničkim psiholozima koji se bave poremećajima u hranjenju, ali moj naglasak su benefiti zdravog odnosa prema hrani i promocija zdravog načina života radi zaštite i očuvanja psihofizičkog stanja. Naime, ljudi su sve dugovječniji, no kvaliteta života ne prati tu dugovječnost i nerijetko se u poznijoj dobi javljaju bolesti kao rezultat nezdravog načina života – istaknula je dr. Đinđić.
Kako bi jasnije komunicirala svoje poruke, otvorila je na Instagramu profil koji je u vrlo kratkom roku stekao naklonost publike. Ima više od 10.000 pratitelja.
Velik odaziv publike na Instagramu
– Profil sam pokrenula 2020. godine kako bih na ljudima blizak i prihvatljiv način objasnila znanstvene poruke o zdravom životu. Dok gledaju tuđe naizgled savršene živote na Instagramu, možda usput od mene dobiju i neku korisnu informaciju koja će im osvijestiti neki važan aspekt života. Iznenadila sam se odazivom i povratne informacije su jako pozitivne te me oduševilo koliko su ljudi spremni poistovjetiti se sa sadržajem koji nudim i koliko su otvoreni za učenje – kaže dr. Đinđić objašnjavajući kako se na profilu bavi temama koje su većini ljudi bliske, poput onih zašto grickamo usput, zašto ne možemo smršavjeti ili kako smršavjeti.
– Naziv profila je lifestyle_psychology_ jer ne govorim isključivo o prehrani, nego i o drugim čimbenicima koji utječu na naše psihofizičko zdravlje. Pokušavam objediniti kroz holistički pristup cjeloviti način života, od higijene spavanja, regulacije stresa, emocionalno zdravlje, prehranu i odnose s drugim ljudima – objasnila je dr. Đinđić dodajući kako kroz posao nerijetko surađuje i s nutricionistima.
– Organiziram edukacije iz područja psihologije prehrane za nutricioniste i savjetnike u prehrani gdje imaju na raspolaganju stručne informacije kako s klijentima bolje komunicirati i pomoći im u procesu promjene životnih navika, nudim im stručni uvid u to kako ljudi razmišljaju i na koji način prihvaćaju ili ne prihvaćaju poruke koje im mi kao stručnjaci nudimo. Smatram kako je to jedna u nizu stepenica koje će pomoći budući multidisciplinarnim timovima u aktivnijem stvaranju ozračja za promjenu životnih navika – zaključila je dr. Đinđić.
Daria Obratov (34) iz Splita ovih dana u Parizu pred Svjetskom antidopinškom agencijom i Međunarodnim olimpijskim odborom predstavlja revolucionarnu metodu za otkrivanje dopinga na kojoj radi unazad nekoliko godina i
Trčanje je moj život od 2010. godine. Počelo je kao slučajnost, a razvilo se u strast od koje ne odustajem. Spremna sam na brojne životne kompromise i kombinacije kako bih
Ljudi misle da je operacija lakši put, no varaju se. Ne znaju koliko je tu uključeno odricanja, borbe sa samim sobom. U jednom trenutku se čak suočavate s gubitkom identiteta